U organizaciji Hrvatskog etnološkog društva, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Etnografskog muzeja održan je znanstveno-stručni kolokvij organiziran povodom Europske godine kulturne baštine
GLAVNO JE, DA SE NARODNI GOVOR VJERNO BILJEŽI
ZAŠTO ČUVATI I ŠTITITI HRVATSKE MJESNE GOVORE KAO NEMATERIJALNU KULTURNU BAŠTINU?Kolokvij je održan
26. ožujka 2018. godine u prostorijama Etnografskog muzeja, Trg Mažuranića 14, Zagreb.
Hrvatska je, kao sedamnaesta zemlja, u srpnju 2005. ratificirala Konvenciju o očuvanju nematerijalne kulturne baštine. Ta je konvencija stupila na snagu 2006., nakon što ju je prihvatilo trideset zemalja. Među različitim oblicima folklornoga stvaralaštva, umijećima i obrtima na Listi nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske nalaze se i hrvatski mjesni govori / skupine govora / dijalekti, na tragu Zakona o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara iz 1999. godine.
Očuvanje dijalektne raznolikosti postiže se različitim projektima, a Zvučni atlas hrvatskih govora jedan je od tih. Riječ je o interaktivnome prikazu hrvatskih mjesnih i gradskih govora u Republici Hrvatskoj i izvan nje. Atlas je ustrojen tako da za svaki prikazani govor izvorni govornici izgovore sedamdeset zadanih rečenica hrvatskoga standardnog jezika na svom materinskom govoru. Osnovna mu je svrha bilježenje, čuvanje i promicanje žive hrvatske jezične baštine u svoj njezinoj zemljopisnoj raslojenosti i oblikovnome bogatstvu. Na globalnoj, pak, razini atlas je aktualni ekolingvistički doprinos predstavljanju i očuvanju svjetske jezične raznolikosti.
Polazeći od pojedinca, izvornoga govornika, istraživanjem i promicanjem vrijednosti pojedinoga govora u doba razvijene tehnologije umrežujemo znanja i tradicije te gradimo mrežu identiteta kojom su svi zaštićeni.
PROGRAM
9.30 – 10.00 | PRIJAVA SUDIONIKA
10.00 – 10.30 | PREDAVANJE | IVANA KURTOVIĆ BUDJA*
Mjesni govori kao živa jezična baština
10.30 – 11.00 | PREDAVANJE | VELIMIR PIŠKOREC**
Ekolingvistika kao doprinos predstavljanju i očuvanju svjetske jezične raznolikosti
11.00 – 11.30 | STANKA ZA KAVU
11.30 – 13.30 | RADIONICA
Zvučni atlas hrvatskih govora
* Dr. sc. Ivana Kurtović Budja znanstvena je suradnica u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, trenutno voditeljica Odjela za dijalektologiju. Hrvatska dijalektologija, osobito južnočakavski kopneni i dalmatinski novoštokavski govori predmet su njezina užega interesa. Uz to se bavi i proučavanjem odnosa hrvatskoga standardnoga jezika i narječja. Surađuje u emisiji Govorimo hrvatski Hrvatskoga radija te u različitim emisijama Hrvatske televizije s temama iz dijalektologije i zaštite nematerijalne kulturne baštine. Članica je Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske od 2003. godine.
** Prof. dr. sc. Velimir Piškorec predstojnik je Katedre za njemački jezik Odsjeka za germanistiku te voditelj Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Težišta znanstvenoga interesa su mu dodirno jezikoslovlje s posebnim osvrtom na hrvatsko-njemačke jezične dodire, jezična biografistika, interlingvistika, ekolingvistika i dijalektna geografija. Autor je koncepcije i voditelj nacionalnoga ekolingvističkoga projekta Zvučni atlas hrvatskih govora.