Izložba

Advent na Prekrižju

02.12.2017. Vila Prekrižje
Etnografski muzej se ove godine na poziv Turističke zajednice grada Zagreba uključio u postav Adventa na Prekrižju. Prema ideji organizatora osmislili smo postav “Slavonske sobe” te božićnu dekoraciju glavne prostorije „bijelim” i „crvenim” božićnim drvcem. Postav je za javnost otvoren u uredovne sate.


Kao uobičajena božićna dekoracija doma u razdoblju prije no što se božićno drvce udomaćilo u širem razmjeru prisutna je božićna grana koja se sve do današnjih dana pojavljuje i kao zamjena postavljanju cijelog drvca kada se ono iz različitih praktičnih razloga ne postavlja. Najčešće je riječ o grani zimzelenog drva zimzelenog drva ili grma koja se u božićno doba postavlja u kući te koja se ukrašava božićnim ukrasima.
Stakleni božićni nakit bio je dostupan tek rijetkima, a ukrasi kojima se kitilo drvce bili su izrađivani kod kuće, od dostupnih materijala kao što su: orasi, lješnjaci, jabuke, slama, tijesto, perje i sl. ali i raznobojni papir koji se kupovao ili sakupljao tijekom godine od različite ambalaže.
Još su polovinom 20. stoljeća kupovni ukrasi bili luksuzna roba iako se polako i oni udomaćuju u širem opsegu. Ipak, najčešće su prisutni u manjem broju komada pa se kombiniraju sa starijim, doma izrađenim ukrasima. Upravo je na takav način ukrašeno i drvce u "Slavonskoj sobi" - jabukama "božićnicama", "svilenim" bombonima, zvjezdicama od slame, licitarima, ali i staklenim kuglicama koje su rado koristili svi koji su ih imali.
Osim ukrašenog drvca postav čini svečano postavljen stol sa prostrtim blagdanskim stoljnjacima, božićnim žitom i svijećom, kruhom božićnjakom te vinom i rakijom i svakako nezaobilaznim slavonskim kolačima.
Na podu je prostrta slama koja se u kuću svečano unosila s božićnom svijećom - novim svijetlom na Badnjak, u najsvečanijem času proslave božićnih blagdana. Ovoj slami najviše su se radovala djeca koja su se na njoj igrala, a nerijetko bi na njoj prespavala cijelu badnjačku noć.


Upravo je ukrašavanje zelenilom u etnografskoj literaturi označeno kao jedno od važnijih obilježja božićnog perioda. Njegova prisutnost najčešće se tumači željom da se u najkritičnije doba godine očituje i naglasi životna snaga koju zelenilo nosi u sebi te da se ona prenese na okolinu. Ujedno je poznata i vrlo zastupljena i apotropejska uloga božićnog zelenila kojom ono odbija zle sile, pa se svježe zelenilo i radnje vezane uz njega javljaju i u mnogim drugim godišnjim običajima. Stoga nije čudno kako se kićenje kuća zelenilom dugo vremena smatralo znakom poganstva, no protokom vremena se kristijanizira.
Danas najistaknutijem simbolu proslave Božića, božićnom drvcu, tijekom njegove ne tako duge povijesti pridavana su različita značenja. Razmatrajući njegovo porijeklo poznato je kako se običaj ukrašavanja božićnog drvca kod nas proširio iz srednje Europe odakle su uglavnom stizali kulturni utjecaji na naše područje. Tamo se ono pojavljuje ranije te je prema povijesnim dokumentima prisutno već u 16. stoljeću.
Božićno drvce na našim prostorima spominje se kao novija, mlada tradicija te datira od prve polovice 19. stoljeća. Prema dostupnim izvorima uočljivo je kako su takvi podaci o drvcu vezani isključivo uz gradske sredine.
Vrijeme šireg prihvaćanja običaja postavljanja božićnog drvca u domovima razlikuje se od kraja do kraja, ali i od mjesta do mjesta. Prema etnografskim izvorima podataka na prostoru kontinentalne Hrvatske, posebice na području njenoga sjeverozapadnog dijela, zabilježena je prisutnost drvca u bogatijim kućama već u prvim desetljećima 20. stoljeća.
U tom periodu javlja se moda drvca ukrašenog bijelim i srebrnim ukrasima, tzv "bijelog božićnog drvca", koje se i kasnije zadržalo kao svojevrsni ideal pri ukrašavanju drvaca. Ovdje postavljeno i "crveno božićno drvce" koje je ukrašeno jabukama "božićnicama", licitarima i "svilenim" bombonima - tradicijskim ukrasima i simbolima Božića u Hrvatskoj.
  • galerija

    Kontakt

    Etnografski muzej
    Trg Mažuranića 14
    10000 Zagreb

    T +385 (0)1 4826 220
    F +385 (0)1 4880 320
    E emz@emz.hr

    Radno vrijeme

    Utorak - petak: 10,00 - 18,00 sati
    Subota - nedjelja: 10,00 - 13,00 sati
    Ponedjeljkom, državnim praznicima i blagdanima Muzej je zatvoren za posjetitelje.

    Vikendom moguć posjet s kućnim ljubimcima, uz obavezno poštivanje bontona.

    Ulaznice

    Odrasli individualno: 20 kuna
    Odrasli grupno (min. 15 osoba): 15 kuna
    Učenici, studenti, umirovljenici individualno: 15 kuna
    Učenici, studenti, umirovljenici grupno (min. 15 osoba):
    10 kuna
    Obiteljska ulaznica (roditelji s djecom):
    40 kuna

    Djeca do pet godina starosti ne plaćaju ulaznicu.

    Radionice

    Radionice iz redovne ponude:
    Djeca: 15 kuna
    Odrasli: 25 kuna
    Obiteljska: 40 kuna

    Specijalizirane radionice: cijena se formira prema obimu i vrsti usluge.

    Informacije i najave na edukacija@emz.hr.

    Stručna vodstva

    Stručna vodstva organiziraju se kroz stalni postav i povremene izložbe za grupe i pojedince.

    Na hrvatskom jeziku: 100 kuna
    Na engleskom jeziku: 150 kuna

    Informacije i najave na edukacija@emz.hr.

    Pristup

    Uz prethodnu najavu, pristup osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti moguć je pokretnom rampom nagiba izvan standarda.