Organizacija zbirki

Zbirka narodnih nošnji istočne Hrvatske

U preko pet tisuća predmeta Zbirka objedinjuje narodno odjevno ruho – cjelovito, pojedinačne dijelove, ukrasne dodatke, tekstilne fragmente te pomagala za izradu djevojačkih frizura i/li oblikovanje i slaganje oglavlja udatih žena – izrađenih i korištenih na području Slavonije, Zapadnoga Srijema i Baranje u vremenskom rasponu od konca 18. st. sve do današnjih dana. Pretežiti dio predmeta pripada razdoblju kraja 19. st. i prve polovice 20. st. Cjelina je dodatno obogaćena vrijednim zbirkama privatnih sakupljača, poštovatelja narodnoga tekstilnoga umijeća (ruha, tkiva i veziva): Felixa-Srećka Laya i Milka Cepelića.

Sadržane narodne nošnje i/li njezini pojedinačni dijelovi pripadaju starijem i novijem odjevnom...

Zbirka narodnih nošnji središnje Hrvatske

Zbirka narodnih nošnji središnje Hrvatske (Posavine, Moslavine, Banovine i Turopolja) sadrži oko 7000 predmeta. Osim odjevnih predmeta, zbirka sadrži oglavlja (parte, peče, svadbene krune, poculice i marame) kao i obuću.

Od 1970-ih godina zbirke nošnji klasificirane su po kulturno-geografskim osobinama pa je Zbirka narodnih nošnji Posavine, Moslavine, Banovine i Turopolja bila sastavni dio Zbirke nošnji s Panonskog područja. Od konca 1990-ih ta se Zbirka vodi kao samostalna.

Tijekom 19. stoljeća, odjeća i tekstil iz seoskih područja dobivaju u hrvatskoj javnosti status narodne tekstilne umjetnosti ili hrvatske nacionalne tekstilne umjetnosti te se počinju sabirati u okviru Narodnog muzeja utemeljenog 1846.godine....

Zbirka narodnih nošnji sjeverozapadne Hrvatske

Zbirku čine nošnje s područja Međimurja, Hrvatskog zagorja, Podravine, Bilogore, Pokuplja, Zagrebačkog, Samoborskog i Jaskanskog prigorja te Žumberka. Zbirka sadrži oko 5000 inventarnih brojeva. Estetski kriterij je bio primaran u prikupljanju građe tako da zbirku čine uglavnom primjerci svečanih inačica nošnji. S obzirom da je žensko ruho bogatije i raznovrsnije u ukrasu, njihov broj prevladava u odnosu na muške i dječje nošnje. Osim kompleta nošnji, zbirka sadrži i pojedinačne predmete - svadbene vijence i kitice, kapice, marame, pregače, prsluke, kožuhe, opanke, cipele, čizme itd. Većina predmeta potječe iz druge polovice 19. ili iz prvih desetljeća 20. stoljeća, a najstariji primjerci iz 18. stoljeća.

U zbirci su...

Zbirka narodnih nošnji gorske Hrvatske i jadranskog zaleđa

Odijevanje odnosno nošnju Korduna, Like, Gorskog kotara, Bukovice, Ravnih kotara i Dalmatinske zagore slijedom geografskih te kulturno-povijesnih datosti etnologija često naziva dinarski tip. Naziv dinarski nastao je iz potrebe da se jednim imenom označi ovo cjelovito područje prvenstveno obilježeno nepristupačnim planinskim reljefom i fenomenom krša te stočarstvom kao jednom od bitnijih grana gospodarstva.
Nošnja je najistaknutiji pokazatelj prirodnih osobitosti, kulturnih i ekonomskih utjecaja te vrijednosti ove sredine u kojoj su se kroz povijest i brojne migracije susreli i stopili različiti elementi starih balkanskih, mediteranskih, orijentalnih, slavenskih i zapadno-europskih kultura.

Život koji je bio vezan uz...

Voditelj zbirke:Mareta Kurtin, kustosica

Zbirka narodnih nošnji primorske Hrvatske

Istočnu obalu Jadrana u kulturnom se pogledu ustalilo označavati prostorom dodira i prožimanja kulturnih elementa i tradicija različitih po njihovu podrijetlu i starosti. U tom se dijelu Sredozemlje cijelom dužinom jadranske obale, preko planinskih prijevoja i riječnih dolina, otvara prema prostranim europskim ravnicama. Ovdje se kulturna baština europskoga Zapada i sama ukorijenjena u Sredozemlje, dodiruje i isprepliće s Orijentom tvoreći nove kulturne oblike i modne obrasce. Tragovi takvoga zemljopisnog položaja kao i kulturnih strujanja što su se uz tu obalu Jadrana zaustavljala, slijede se i u njegovoj etnografskoj slici, napose u pučkom odjevnom inventaru. Tako se u sjeverozapadnom dijelu Jadrana mogu prepoznati utjecaji...

Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore

Uslijed složenih povijesno-političkih događanja hrvatski etnički i državni prostor, posebno tijekom posljednjih nekoliko stoljeća, napustile su brojne hrvatske populacije, migrirajući u razne europske i prekooceanske zemlje. Ovisno o vremenu i mjestu doseljenja, pripadnike hrvatske nacionalne zajednice danas običavamo nazivati dijasporom (→ Europa) i iseljeništvom (→ drugi kontinenti), te općenito raseljenom ili iseljenom Hrvatskom.

Raspadom jugoslavenske državne zajednice 1991. godine velik broj Hrvata zatekao se također izvan granica matične domovine – u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji i Makedoniji (danas pretežito sa statusom nacionalne manjine ili nedefiniranom pozicijom) te u Bosni i Hercegovini (kao jedan...

Zbirka narodnih nošnji naroda Europe

Zbirka narodnih nošnji naroda Europe sadrži većinom pojedinačne predmete (pregače, kapice, pojasevi, rupci, košulje), fragmente veziva i tkanja te u manjoj mjeri komplete odjeće. Početnu jezgru čine predmeti pridošli iz etnografskih zbirki Narodnog muzeja no najviše iz Zbirke Berger koja je otkupljena prije osnivanja muzeja, kao i ona koju je Salomon Berger oporučno ostavio, a sadrži dijelove tekstila iz Makedonije, zapadne Bosne i nešto građe iz Češke, Slovačke, Rumunjske i Albanije. U periodu između dva svjetska rata značajan izvor otkupa bio je sajam na Kaptolu. Jedina terenska istraživanja prigodom kojih se Zbirka dopunjavala bila su ona koja su proveli Branimir i Marijana Gušić u Crnoj Gori tijekom 30-ih i 50-ih godina 20....

Zbirka suvremene odjeće

U skladu sa suvremenim muzeološkim tendencijama o sakupljanju građe iz sadašnjosti i širenjem predmeta istraživanja etnologije i kulturne antropologije na svakodnevni život svih društvenih slojeva nastala je i Zbirka suvremene odjeće.

Osnivanje Zbirke potaknuto je radom na izložbi „Koje dobre šuze! Šetnja kroz povijest obuće“ čije je koncepcija obuhvaćala pregled razvoja obuće do današnjih dana i to ne samo iz seoskih nego i urbanih sredina. Početnu jezgru Zbirke čine upravo predmeti koje smo otkupom ili darovanjem prikupili za potrebe izložbe. To su uglavnom primjeri obuće koji su obilježili pojedino razdoblje ili su prepoznatljiva svojina određenih društvenih skupina u prošlosti i sadašnjosti (koledžice, špagerice,...

Zbirka nakita

Zbirka nakita Etnografskog muzeja u Zagrebu formirana je već u prvim godinama muzejskog djelovanja. Temeljni fond Zbirke čini nakitna građa preuzeta iz Muzeja za umjetnost i obrt, Trgovačko-obrtnog muzeja i Pripomoćnog fonda Salamona Bergera, a datira se uglavnom u 19. i prva desetljeća 20. stoljeća. Tijekom vremena Zbirka se nadopunjavala povremenim, namjenskim ili prigodnim otkupima i darovima. Danas je politika sakupljanja usmjerena na suvremeni zanatsko-obrtni, tradicijom inspiriran umjetnički i industrijski proizveden nakit, odnosno „bižuteriju“ u širem kontekstu svakodnevne kitnje.

Zbirka se sastoji većinom od samostalnih predmeta kićenja i obuhvaća sve vrste nakita koje su određene načinom i mjestom njegova nošenja na...

Zbirka predmeta Tekstilne industrije Berger

Zbirku predmeta “Industrije Berger” čine odjeća, tekstilni predmeti za uređenje doma, albumi s tekstilnim uzorcima, modne skice odjeće kao i modni časopisi „Wiener Mode“ u kojima su slike haljina ukrašenih proizvodima Industrije Berger.

Salamon Berger, utemeljitelj i prvi ravnatelj Etnografskog muzeja u Zagrebu, po struci je bio trgovac tekstilnom robom. Proučavajući tekstilne uzorke, oduševio se vještinom tkalja i vezilja s područja Posavine, uočivši u njihovu radu originalnu koloristiku i ornamentalna rješenja. Skupljajući predmete narodnog rukotvorstva nastojao je upoznati i načine na koji su izrađeni. Poznavanje samog procesa proizvodnje iskoristo je za organiziranje kućne radinosti. On je u Zagrebu 1885. godine otvorio...

Zbirka čipkarstva

Čipkarstvo kao specifičan oblik tekstilnog rukotvorstva svoje korijene nalazi u rudimentarnim zahvatima izrade tekstilnih tvorbi – različitom preplitanju niti. S tim polazištem Zbirka čipke obuhvaća čipku izrađenu dvjema osnovnim tehnikama izrade čipke; čipku na iglu te čipku na batiće, ali i čipkaste tvorbe među koje se ubrajaju mrežaste (filet), pletene, kukičane, kerane odnosno uzlane, strojno izrađene čipke te prepletno uzlanje (macramé).

Zbirka sadrži i čipkarski pribor; predloške, metalne igle, drvene kružne okvire, jastučiće i batiće te različite vrste konca za izradu čipke. Kao posebnost izdvaja se lucenj za pletenje jalbe, okvir od vrbove šibe sa uzdužno napetom osnovom, na...

Voditelj zbirke:Mareta Kurtin, kustosica

Zbirka prostirki i prekrivača

Nastala od nekolicine orijentalnih primjeraka s područja jugoistočne Europe, Zbirka prostirki i prekrivača osmišljenom se sakupljačkom politikom tijekom više desetljeća razvila u reprezentativnu cjelinu koju čini preko tisuću tekstilnih predmeta izrađenih u okvirima domaće ženske radinosti na našim prostorima tijekom 19. st. i prve polovice 20. st. Manjim dijelom zastupljeni su primjerci izrađeni u tkalačkim školama i radionicama na prijelazu iz 19. st. u 20. st. te oni nešto novije izrade (od 1970-ih). Prikupljala se i stručno obrađivala ponajprije građa s područja Hrvatske, no valja istaknuti i 130 primjeraka s područja današnje Bosne i Hercegovine, gdje je ćilimarstvo obilježeno višestoljetnim snažnim tursko-orijentalnim...

Zbirka torbi

Zbirka torbi sadrži preko šest stotina uglavnom tekstilnih i manjim dijelom kožnih predmeta čija je osnovna namjena bila (pre)nošenje ili čuvanje određene količine tereta. Prema izgledu i namjeni građa je razvrstana na torbe, bisage (dvostruke torbe), vreće (vriće) i pomagala za nošenje posuda s hranom u polje (lončanice, uprte, uprtnjače, povrzače). U Zbirci se također nalazi i nekoliko spremnica za novac i šivaći pribor te veći broj pravokutnih komada tkanina namijenjenih za izradu torbi ili bisaga. Prikupljeni predmeti izrađivani su od sredine 19. st. do prvih godina 21. st.

Tijekom proteklih desetljeća za Zbirku nabavljena gotovo sva relevantna građa iz hrvatskih i nekih susjednih južnoslavenskih krajeva....

Zbirka platnenog posoblja

Velik dio tekstilnog fundusa Muzeja čine predmeti posoblja – platneni stolnjaci, male stolne prekrivke - stolnice, plahte, ručnici, jastučnice i dekorativni tekstil manjih dimenzija. Predmeti iz Zbirke platnenog posoblja sastavni su dio tekstilnog inventara svake seoske, pa i gradske zajednice, a čovjeka prate u svim životnim situacijama - od rođenja do smrti. Pored uporabne funkcije, bitnu ulogu imaju, kako u godišnjim, tako i u životnim običajima.

Plahta, plavta, plajet, praslavensko je kulturno dobro kojeg i danas, pod nazivom istoga korijena, nalazimo kod svih Slavena. Služila im je nekad, kao i platno od kojeg je načinjena, i kao platežno sredstvo. To je, zapravo, pravokutni komad tkanine sastavljen od dvije...

Zbirka alata i pomagala za obradu tekstila

Zbirku alata i pomagala za obradu tekstila čine sprave i alatke koje su se u prošlosti koristile pri obradi tekstilnih sirovina te za proizvodnju platnenog i vunenog materijala.

Tekstilnim su se rukotvorstvom na selu bavile uglavnom žene, a platno koje se pritom dobivalo bilo je potrebno, ne samo za odjeću, nego i za domaćinstvo i gospodarstvo. Na području Hrvatske poznat je uzgoj tekstilnih sirovina biljnog (lan, konoplja, brnistra) i životinjskog (vuna, kostrijet, svila) porijekla. Domaća tkanja pokazuju široku paletu znanja i vještina žena sa sela koje su vladale mnogim tkalačkim tehnikama, koristeći tekstilne alatke čuvane u fundusu Etnografskog muzeja.

Važno je napomenuti da su, iako je samo tkanje uglavnom bilo...

Zbirka tradicijskih obrta

Od pamtivijeka izrađivali su se za život potrebni uporabni predmeti. Tako se začeci i razvoj pojedinih obrta mogu pratiti tijekom razvoja i napretka čovječanstva. Predmeti su se u početku radili ručno, a malen broj djelatnika izrađivao je ograničene količine proizvoda.

Stari obrti, svjedoci umijeća i vještina prošlih generacija i značajan gospodarski čimbenik polagano nestaju, kako u urbanim tako i u seoskim sredinama. Da su u prošlosti bili važna gospodarska djelatnost u načinu života pojedinog dijela stanovništva svjedoče i razni pisani podaci. U srednjem vijeku gradovi postaju važna mjesta u kojima se razvijaju mnogobrojni obrti koji utječu na život grada i građana pa su čak pojedini dijelovi prepoznatljivi po obrtu koji u...

Zbirka košaraštva

Za razliku od drugih tradicijskih obrta koji se sve brže gase, košaraštvo je vitalna djelatnost, čije proizvode suvremena industrijska proizvodnja još nije uspjela istisnuti iz svakidašnje uporabe. Muzejska zbirka broji oko 300 primjeraka različitih košaračkih proizvoda iz svih krajeva Hrvatske, izrađenih od raznolikog biljnog materijala: od slame (obično ražene), kalane ljeskovine, vrbova pruća, močvarne trave sita, divlje vinove loze, kukuruzne komušine ili rogoza. Oblik i materijal odaju pripadnost određenom kraju Hrvatske, iako se neki materijali, npr. vrbovo pruće i ljeskovina, mogu naći posvuda. U mnogim hrvatskim područjima jednostavnije košare za svakodnevnu uporabu ljudi izrađuju sami, a one koje služe za...

Zbirka lončarstva

Osnutkom Etnografskog muzeja 1919. godine u njegov fundus uvršteni su i pojedini keramički predmeti iz zbirki Narodnog muzeja i Umjetno obrtnog muzeja. Uz njih već je 1920. godine nastavljeno prikupljanje na terenu, pa je s područja Slavonije, iz Đakova i Pakraca, od tamošnjih lončara otkupljeno nekoliko predmeta. Uz ove otkupljivali su se ili primali na dar upotrebljavani predmeti, pa u zbirci ima i onih iz polovice 18. i početka 19. stoljeća s područja Podravine, sela Drnja i Torčeca.

Od 1922. do 1935. godine istraživanja lončarskih tradicija u Hrvatskoj vodio je prof. Milovan Gavazzi, kustos, a potom i ravnatelj muzeja, te profesor na Filozofskom fakultetu. Radom na terenu znatno je pridonio proširenju i obogaćenju zbirke...

Zbirka medičarstva i svjećarstva

Osnivanjem Etnografskog muzeja 1919. godine, spajanjem Zemaljske zbirke Salomona Bergera i Narodnog muzeja, počinje sustavno prikupljane etnografske građe na terenu. Da bi se sakupilo što više predmeta, 1921. godine osnovana je služba muzejskih povjerenika u kojoj je mogao sudjelovati svatko tko je želio unaprijediti muzej. Jedan od njih bio je i slikar Ivan Gundrum, koji je prikupio brojne drvene kalupe kojima su se koristili medičari i svjećari pri izradi kolača od tijesta zvanih licitari, te paprenjaka i votiva (zagovora). Tako je nastala jedna od najvećih zbirki drvenih kalupa na području Hrvatske.

Osim drvenih, čuvaju se i limeni kalupi raznih oblika i veličina (šteheri), te brojni votivi izrađeni od voska...

Zbirka tradicijskih dječjih igračaka

Dječje igračke izrađivane u selima prikupljale su se uz ostalu građu za Etnografski muzej. Neke od njih došle su zahvaljujući vrijednim muzejskim povjerenicima koji su obilazili teren i animirali ljude da daruju predmete narodnog rukotvorstva za muzejske zbirke. Među njima ima i igračaka koje su izradila djeca, sama ili potaknuta nastavnicima u školi, koristeći se materijalima iz prirode - drvom, kukuruzovinom, kestenom, orahom, tekstilom. Tako su nastajali lukovi i strijele, puške, vodenice, svirale, lutkice... Iako ima dječjih radova, ipak su igračke za djecu uglavnom izrađivali odrasli nalazeći uzore u bližoj okolini. Prema podacima iz inventarne knjige, prva evidentirana dječja igračka u muzeju je mala zipka iz Letovanića,...

Zbirka dječjih igračaka i igara

Zbirka sadrži dječje igračke i društvene dječje igre kojima su se najčešće igrala gradska djeca, a koje su izrađivane u raznim dijelovima svijeta, u poznatim i manje poznatim manufakturama i tvornicama od kraja 19. stoljeća do danas. Zbirka je osnovana 2013. godine. Povod prikupljanju igračaka bio je muzejski projekt „Svijet igračaka” koji je započeo 2012. godine i izložba „Igračka ima srce” koja je uz istoimenu radijsku emisiju nastala u suradnji s Hrvatskim radijom Radio Sljemenom. Uz već postojeće igračke otkupljivane i dobivene na dar od 1993. godine, najveći je broj igračaka došao u Muzej donacijama građana potaknut spomenutom izložbom.

Zbirka sadrži većim dijelom igračke, a manjim dijelom dječje društvene igre....

Zbirka glazbala

U Zbirci glazbala nalazi oko 600-tinjak predmeta koji predstavljaju vrijedne primjerke narodnog glazbenog stvaralaštva, izrađenih i ukrašenih različitim metodama i tehnikama te svirana u raznim društvenim kontekstima. Najstariji su primjerci iz polovine 18. st. dok ih većina pripada 19. i početku 20. stoljeća.

Glazbala su podijeljena prema HS klasifikaciji na aerofone (zrakozvučne), kordofone (žicozvučne), membranofone (opnozvučne) i idiofone (samozvučne). Najbrojniji su aerofoni među kojima kao najjednostavnije spominjemo (životinjske) rogove, bučine i trube od kore drveta. Brojne jednocijevne i dvocijevne sviralice sa nizom rupica za prebiranje kao što su frulice, dvojnice, jedinke i slično...

Zbirka šaranih tikvica

Zbirka šaranih tikvica dio je inicijalnog fundusa Etnografskog muzeja, o čemu svjedoče najranije datirani primjerci preuzeti iz Hrvatskog narodnog muzeja, Muzeja za umjetnost i obrt i privatnih kolekcija. Zbirka broji 750 ukrašenih tikvica (2014.) nastalih u razdoblju od početka 19. stoljeća do danas. Vrijedni primjeri folklornog likovnog izraza privlače pozornost stručnjaka i nameću potrebu sustavnije stručne i znanstvene analize.

Razne vrste tikava i tikvica, očišćene od sjemenja i osušene kore, služile su u mnogim krajevima Hrvatske, baš kao i u drugim sredinama i kulturama, uglavnom kao spremnice za vodu, odnosno piće. Jedino je na prostoru sjeveroistočne Hrvatske zabilježena tradicija ukrašavanja tikvica – šaranja...

Zbirka suvenira

Zbirka sadrži suvenire iz Hrvatske, ali i iz ostalih krajeva svijeta (528 inventarnih brojeva). Predmeti su dijelom pristizali kao donacije građana koji su prilikom svojih putovanja kupovali suvenire, a dijelom su zastupljeni predmeti koji interpretiraju elemente hrvatske tradicijske kulture. U oba su slučaja najviše prisutne lutke u narodnim nošnjama.

Premda je uobičajeno shvaćanje suvenira kao predmeta namijenjenih turistima, važno je reći da suvenire izrađene u Hrvatskoj kupuje i domaće stanovništo, što ukazuje na njihov odnos prema baštini što je osnova za buduće popunjavanje Zbirke...

Zbirka pušačkog pribora

Zbirka sadrži lule, kamiše, čibuke, cigaršpice, kutije za duhan, kutije za cigarete, burmutice, duhankese, kutije za šibice, pribor za paljenje vatre, alat za izradu kamiša i glinenih lula i dr. (257 inventarnih brojeva). Predmeti su sakupljani kontinuirano od 1921. godine djelovanjem muzejskih povjerenika, prilikom terenskih istraživanja te donacijama građana. Većinom su izrađeni tijekom 19. i 20. stoljeća. Najstarija lula iz Zbirke potječe iz 16. stoljeća, a zadnja koja je pristigla izrađena je 2013. godine.

Lule zastupljene u Zbirci izrađene su od gline, drva, porculana i morske pjene. Dijelom su ih ljudi koji su ih koristili nabavljali iz inozemstva, naročito one od porculana i morske pjene. U Hrvatskoj je proizvodnja...

Zbirka predmeta vezanih uz običaje i vjerovanja

Zbirka predmeta vezanih uz običaje i vjerovanja sadrži oko tisuću i petsto predmeta. Predmeti u ovoj zbirci u najvećem broju vezani su uz cikluse godišnjih i životnih običaja te uz vjerovanja.

Zbog svoje brojnosti posebno se izdvajaju određene skupine predmeta. To su pokladne maske, božićni ukrasi, obredni kruhovi i peciva, predmeti vezanih uz vjerovanja i pučku pobožnost te predmeti izrađeni od slame.

Skupina pokladnih maski, opreme i rekvizita sadrži dvjestotinjak predmeta uglavnom s područja Hrvatske, ali i iz Mađarske i Srbije. Najvećim dijelom su to maske koje pokrivaju lice, neke od njih imaju i prateće rekvizite a tek je manji broj onih maski koje sadrže potpunu opremu za maskirani lik.

Skupina obrednih kruhova i...

Zbirka božićnih jaslica

Zbirka božićnih jaslica sastoji se od stotinjak jaslica iz 20. stoljeća s područja Hrvatske. Jaslice su figuralni prikaz prizora rođenja Isusa Krista. Čine ih lik djeteta Isusa Krista najčešće u slami i jaslama, majke Marije i oca Josipa uz raznovrsne pejzažne kulise. Kulise predstavljaju Betlehem u doba Isusova rođenja, no često nalikuju pejzažu mjesta njihove izrade. Brojnost i prisutnost ostalih ljudskih i životinjskih likova varira. Uz likove Svete obitelji najčešće su prisutni likovi pastira, sveta tri kralja te životinjski likovi (vol, magarac, ovce i sl.).

Jaslice se postavljaju u domove u božićno doba, najčešće na Badnjak 24. prosinca gdje ostaju do Sveta tri kralja, 6. siječnja. Uz jaslice u domovima, postavljaju se i...

Zbirka pisanica

Zbirka pisanica sadrži preko tri tisuće uskrsnih jaja, alatki i materijala za njihovo ukrašavanje. Namjena uskrsnih jaja je običajno-obredna dok su alatke i matrijali korišteni u svrhu izrade odnosno ukrašavanja pisanica.

Pisanica je jaje ukrašeno najčešće bojanjem, ali i na druge načine. Pisanice su vezane uz blagdan Uskrsa a izrađuju u Velikom tjednu, najčešće na Veliki petak ili Veliku subotu.

Predmeti u Zbirci su većim djelom u prvim godinama nakon osnutka Muzeja sakupljani djelovanjem muzejskih povjerenika. Zadnjih nekoliko desetljeća sakupljaju se prilikom terenskih istraživanja a manji broj predmeta su umjetnički autorski radovi.

Starost predmeta određena je prema datumu dolaska u Muzej a ponekad i prema godini...

Zbirka predmeta narodne medicine

Istraživanje narodne medicine u Muzeju odvijalo se unutar Odsjeka običaja, vjerovanja, narodne medicine i prehrane. U stalnom postavu Muzeja iz 1935. narodna je medicina bila predstavljena ljekovitim biljkama i različitim apotropejima protiv bolesti. U vremenu poslije Drugog svjetskog rata ta je tema bila dosta zanemarena, no od 1970-ih počinje se obrađivati u okviru timskih terenskih istraživanja okolice Zagreba, kad je osnovan Odsjek za narodnu medicinu i prehranu, no ne i zasebne zbirke. Za vrijeme terenskih istraživanja 2000. i 2001. provođenih u cilju prikupljanja građe za izložbu „Narodna medicina“ sabran je i dokumentiran veći broj predmeta koji svjedoči o praksama neslužbene medicine na području Hrvatske. Zato se počelo...

Zbirka slikarstva, grafike i primijenjene grafike

Zbirka slika oblikovana je tijekom dugogodišnjega sakupljanja umjetničkih slika, grafike i primjenjene grafike uglavnom s „folklornom“ i sakralnom tematikom. Zbirku kontinuirano nadopunjavamo s novim predmetima, tako da današnja zbirka slika broji 665 predmeta, koji potječu uglavnom s kraja 19. stoljeća i početka 20. stoljeća.

Teme iz Biblije i likovi svetaca, tzv. svete slike, prikazane na slikama na staklu, najčešće su oslikane u kombiniranoj slikarskoj tehnici (vodene boje, tempera, uljene boje), a u manjem broju u kombinaciji boje i pozlate, s brušenim i pozlaćenim detaljima, crnom pozadinom ili zrcalom na stražnjoj strani slike. Sastavni dio zbirke predstavlja i nekoliko zavjetnih slika pomoraca (EX VOTO) koje su...

Voditelj zbirke:dr.sc. Zvjezdana Antoš, muzejska savjetnica

Zbirka kućnog inventara

Prvi predmeti u zbirku kućnog inventara ušli su u inventar Muzeja u godini njegova osnutka, a donacije građana i pojedinačni otkupi bili su izvori iz kojih je u tom devedesetogodišnjem razvoju nastajala i rasla zbirka. Činjenica da je najveći dio predmeta za muzejsku zbirku kućnog inventara sakupljen na području Hrvatske daje im iznimno kulturno-povijesno značenje. S obzirom da je muzejska sakupljačka politika sve do 1995. godine, bila usmjerena prema sakupljanju predmeta koji su pripadali pred-industrijskom društvu i seoskom stanovništvu, temeljni fond ove zbirke sačinjava niz, brojno manjih, kolekcija od drva i metala koji potječu s kraja 19. i s početka 20. stoljeća. Današnja zbirka kućnog inventara broji 1500 predmeta i s...

Zbirka pokućstva

Predmeti iz zbirke svjedoče o kulturno - povijesnim zbivanjima u našoj zemlji, a sačuvani artefakti, uz iznimne estetske doživljaje, pružaju nam danas i obilje podataka o dosezima kulture stanovanja na hrvatskim prostorima u prošlosti. Prvi predmeti koji su otkupljeni početkom dvadesetoga stoljeća čine temeljni fond zbirke pokućstva koji se tijekom vremena sukcesivno nadograđivao srodnim artefaktima. Tadašnja je sakupljačka politika bila usmjerena prema sakupljanju predmeta koji su pripadali pred-industrijskom društvu i seoskom stanovništvu tijekom 19. i na početku 20. stoljeća. Od pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća zbirka je sustavno rasla zahvaljujući velikom broju akvizicija koje su muzejski stručnjaci...

Voditelj zbirke:dr.sc. Zvjezdana Antoš, muzejska savjetnica

Zbirka tradicijskog gospodarstva

Zbirka broji preko 1800 predmeta a čini je građa tematski podijeljena na sljedeće cjeline: sakupljaštvo, pčelarstvo, lov i ribolov, poljodjelstvo, voćarstvo i vinogradarstvo, stočarstvo, transport. Većina predmeta pripada razdoblju od polovice 19. do polovice 20. stoljeća, no oblicima odražava davnu prošlost osnovnih grana tradicijskog gospodarstva. Sakupljaštvo, kao najjednostavniji oblik privrede u zbirci je zastupljeno košarama pletenim od pruća i posudama izrađenim od kore drva, za sakupljanje šumskih plodova (bobica, gljiva…). Stočarstvo prezentiraju brnjice od pruća za sprečavanje paše, naprave za sputavanje stoke, zvona i klepke koje se vješaju stoci oko vrata, posude za preradu mlijeka i drugi pribor. Od poljodjelskog...

Zbirka kultura svijeta

Etnografski muzej posjeduje vrijednu zbirku predmeta koji pripadaju kulturama svijeta. Po opsegu (više od 3000 predmeta) i kvaliteti ta je zbirka jedinstvena u Hrvatskoj.

Različita područja svijeta predstavljena su brojnim i vrijednim predmetima: Južna Amerika (Brazil, Paragvaj), Afrika (Kongo, Etiopija, Zanzibar, Madagaskar, Somalija), Azija (Indija, Japan, Kina), Australija, Melanezija i Polinezija. Predmeti su izrađeni od najrazličitijih materijala: drva, metala, kože, papira, bjelokosti, tvari biljnoga podrijetla i drugog. Namjena im je također bila vrlo raznolika, pa su zastupljeni brojni odjevni predmeti, pokućstvo, oružje, oruđe, uporabni predmeti, nakit, glazbala i predmeti religijske namjene.

Važnu cjelinu...

Donacija - Zbirka Perinić

Zbirka Perinić, zbirka suvenirskih lutaka iz mnogobrojnih država svijeta, donacija je kolekcionara Ljeposlava Perinića Gradu Zagrebu. Zaključkom Izvršnog vijeća Skupštine Grada Zagreba 1992. godine Zbirka je povjerena Etnografskom muzeju na upravljanje i trajno čuvanje.

U kontekstu formiranja Zbirka Perinić predstavlja zanimljivu kolekciju lutaka. Na pisanu molbu Ljeposlava Perinića upućenu državnicima raznih zemalja diljem svijeta, mnogi su odgovarali pismom i/ili darovanom lutkom – suvenirom, koja se odjećom i opremom prepoznaje kao predstavnica države, regije ili kulture određene društvene zajednice. Carevi i carice, kraljevi i kraljice, predsjednici, premijeri, prve dame, guverneri, pa čak i papa Pavao VI. i Dalaj-Lama...

Pohrana - Zbirka glazbala Franje Ksavera Kuhača

Franjo Ksaver Kuhač se smatra začetnikom i zasigurno jednim od najsvestranijih istraživača hrvatske glazbe koji je svojim radom postavio temelj razvoja hrvatske znanosti o glazbi te se svrstao među najistaknutije hrvatske znanstvenike druge polovine 19. stoljeća (Marošević, 2009:237). Njegova zbirka sadrži 58 glazbala prikupljenih tijekom terenskih istraživanja koje je Kuhač provodio na području Hrvatske ali i šire na području cijeloga Balkana u razdoblju između 1857. i 1886. godine.

Glazbala koja je Kuhač prikupio od izuzetnog su značaja, ne samo iz razloga što se radi o najstarijim sačuvanim primjercima od kojih su neki stari i preko 250 godina, nego i stoga što određeni primjerci ukazuju na kontinuitet glazbenih tradicija...