Organizacija zbirki

Zbirka predmeta Tekstilne industrije Berger

Zbirku predmeta “Industrije Berger” čine odjeća, tekstilni predmeti za uređenje doma, albumi s tekstilnim uzorcima, modne skice odjeće kao i modni časopisi „Wiener Mode“ u kojima su slike haljina ukrašenih proizvodima Industrije Berger.

Salamon Berger, utemeljitelj i prvi ravnatelj Etnografskog muzeja u Zagrebu, po struci je bio trgovac tekstilnom robom. Proučavajući tekstilne uzorke, oduševio se vještinom tkalja i vezilja s područja Posavine, uočivši u njihovu radu originalnu koloristiku i ornamentalna rješenja. Skupljajući predmete narodnog rukotvorstva nastojao je upoznati i načine na koji su izrađeni. Poznavanje samog procesa proizvodnje iskoristo je za organiziranje kućne radinosti. On je u Zagrebu 1885. godine otvorio trgovinu tekstilnom robom, a uz nju i posebnu tekstilnu školu u kojoj su iskusne seoske tkalje svoje znanje prenosile mlađim ženama. Berger je smatrao da bi se organiziranjem kućne radinosti u Hrvatskoj, posebno u dijelovima gdje su još žive umjetničke tradicije i tehnike izrade predmeta, mogao potaknuti njezin razvoj koji bi donosio profit. U vrijeme najboljeg poslovanja Berger je zapošljavao 1600 žena koje su izrađivale luksuznu odjeću i druge tekstilne predmete (stolnjake, podmetače, zavjese, prekrivače za krevete i sl.) namijenjene građanstvu. Ti su predmeti izrađivani tradicionalnim tkalačkim tehnikama i ukrašavani folklornim motivima prilagođenim gradskom ukusu u izboru boja, kompoziciji i smještaju ukrasa.

Veliko značenje za širenje naše nacionalne kulture imao je plasman ovih proizvoda gotovo po cijelom svijetu i to putem velikih međunarodnih gospodarskih izložbi. Zahvaljujući Bergerovim nastojanjima proizvodi domaćeg kućnog obrta bili su izloženi na 96 izložaba u Europi, Americi i Australiji. Mnogi od predmeta izlaganih na tim izložbama ušli su kasnije preko Zbirke S. Bergera u fundus Etnografskog muzeja. Predmeti „Industrije Berger“ bili su dio stalnog postava iz 1935 godine. Poslije toga izlagani su na povremenim izložbama kao što su „Zagrebačke uspomene“ iz 1994., ili na izložbi MUO „Secesija u Hrvatskoj“ iz 2003.