103. godišnjica Etnografskog muzeja – Dan otvorenih vrata EMZ-a
20.10.2022. – 22.10.2022.
12:00h
Etnografski muzejNa 103. rođendan Etnografskog muzeja pozivamo Vas da nas posjetite (ulaz slobodan) i zavirite u bogato nacionalno i vaneuropsko kulturno nasljeđe koje čuvamo.
PROGRAM
Četvrtak, 20. listopada
- 12 sati Predstavljanje kataloga Zvjezdane Antoš „Zbirka pokućstva“
Subota, 22 listopada 2022. godine od 10 do 18 sati
- Od 10 do 18 sati – ulaz u Etnografski muzej je slobodan (bez plaćanja ulaznice).
- 11 sati – Igra „Potraga“ (djeca i obitelji)
Kroz zabavnu vođenu igru djeca će saznati mnoge zanimljive priče: kako su u Muzej stigli neobični predmeti iz dalekih krajeva svijeta, što dobijemo ako kuhamo kamen iz mora, tko je Zeleni Juraj, može li kapa biti napravljena od životinje i mnoge druge zanimljivosti. Pronalazeći tragove i rješavajući zadatke mali detektivi potražit će skriveno blago i dobiti slatku nagradu.
Obavezna prijava na: edukacija@emz.hr
- 12:00 O pobjedničkim vrtovima i urbanom vrtlarenju – tematsko vodstvo kroz izložbu „Lica gladi“
Što su to pobjednički vrtovi koji su ‘niknuli’ za vrijeme Prvog svjetskog rata u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u, ali i kod nas? Na koji način danas uzgajamo hranu u gradovima? Poslušajte odgovore na ta i još brojna pitanja o vrtlarenju u gradovima nekada i danas od strane autorica izložbe „Lica gladi“ Tanje Kocković Zaborski i Melanije Belaj.
- 16:00 Vodstvo kroz izložbu „Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave“
Izložba govori o pokrivanju glave u različitim kulturama u prošlosti, ali i danas. Pridružite nam se u stručnom vodstvu i saznajte zašto su mladenke na dan svojega vjenčanja na glavu stavljale krune od crvenoga perja, zašto je u izložbi cilindar izložen naopačke, zašto su klobučari često patili od mentalnih bolesti i kakve veze jež ima s cijelom pričom o pokrivanju glave.
- 17,00 Autorsko vodstvo kroz izložbu „Lica gladi“
Autorice izložbe Tanja Kocković Zaborski i Melanija Belaj provest će vas kroz izložbu „Lica gladi“ i odgovoriti na pitanja kako su se odlučile na ovu temu i kako je nastala izložba.
- 18:00 Muzeju za rođendan – koncert zbora „Čipkice“
Čipkice su ženski vokalni etno ansambl osnovan 2008. godine od strane renomirane etno glazbenice Lidije Dokuzović. Uz hrvatsku tradicijsku glazbu, njihov bogat i šarolik repertoar obuhvaća i pjesme mnogih drugih zemalja i kontinenata, a svladavanje novih pjesama, jezika i načina pjevanja izazov je kojem se svaki puta iznova vesele.
Sudjelovanje u programu na Dan otvorenih vrata EMZ-a se ne naplaćuje.
Jeste li znali o Etnografskom muzeju?
Dvije inicijalne muzejske zbirke temelje se na privatnim kolekcijama industrijalca Salamona Bergera, prvoga direktora muzeja (1919. – 1925.; do smrti 1934. počasni direktor).
Muzej je smješten u secesijskoj zgradi, namjenski građenoj za Trgovačko-obrtni muzej (1902.-1904.).
Palaču je projektirao Alojz Vjekoslav Bastl (atelijer Hönigsberg & Deutsch), među prvim je građevinama u Zagrebu u čijoj je izgradnji korišten armirani beton.
Alegorijske kipove na pročelju zgrade izradio je kipar Rudolf Valdec, začetnik modernoga hrvatskog kiparstva. Svod kupole u dvorani na prvom katu oslikao je Oton Iveković, najplodniji i najistaknutiji autor povijesnoga slikarstva hrvatske moderne.
U sastavu inicijalnih zbirki nalaze se predmeti koje su prikupili istaknuti kulturni i javni djelatnici druge polovice 19. st. (I. Kršnjavi, L. Horvat, F. Hefele, F. Lay, M. Trnina…).
Dio ostavštine biskupa Strossmayera (uporabni i dekorativni predmeti) otkupljen je za Muzej sredinom 20. stoljeća.
Đakovački kanonik Mihovil Cepelić, tajnik biskupa Strossmayera, 1920. oporučno je ostavio Muzeju svoju zbirku od nekoliko stotina vrlo vrijednih primjeraka slavonskoga lanenoga i pamučnoga tkanja i veziva izrađenih krajem 18. i u 1. pol. 19. stoljeća.
U trajnoj pohrani u Muzeju se čuva 56 narodnih glazbenih instrumenata, koje je između 1857. i 1886. sakupio i sustavno proučio poznati hrvatski muzikolog Franjo Ksaver Kuhač.
U Zbirci prekrivača i prostirki čuva se preko 30 ćilima iz obiteljske kolekcije posljednjeg hrvatskog bana Antuna Mihalovića.
Temelj Zbirke kultura svijeta čine predmeti koje su krajem 19. i poč. 20. stoljeća Narodnome muzeju sa svojih putovanja slali poznati istraživači Dragutin Lerman te braća Mirko i Stevo Seljan; Klementine de la Ronçiére, rođ. pl. Tomeković, donirala je Muzeju figuru Moai-kavakava s Uskrsnog otoka koja predstavlja duhove predaka. Njezin je suprug figuru primio na dar 1868. godine od Pomare IV., kraljice Tahitija.
Hrvatski književnik Josip (Joža) Horvat i supruga Renata, prilikom svog putovanja oko svijeta jedrenjakom „Besa“, susreli su 1967. u Port Moresbyju, glavnom gradu Papue Nove Gvineje, Ružicu i Henryja Gugenbergera, koji su im predali „veliku i lijepu drvenu papuansku masku“ i zamolili da je kao dar predaju zagrebačkom Etnografskom muzeju – što je Joža Horvat zapisao u svojoj knjizi „Besa“ (Horvat 1988: 429).
