Znanstveni skup povodom 50. obljetnice smrti Vladimira Tkalčića
Tkalčićevo muzejsko poslanje kao temelj suvremenih muzejskih praksi
26.11.2021.
09:45h
Etnografski muzejU Etnografskom muzeju u Zagrebu 26. studenoga 2021. godine održan je znanstveni skup Tkalčićevo muzejsko poslanje kao temelj suvremenih muzejskih praksi u čast Vladimiru Tkalčiću. Organiziran je u suradnji Hrvatskog etnološkog društva i Etnografskog muzeja.
U mjesecu studenom ove godine navršila se 50. obljetnica smrti Vladimira Tkalčića (Zagreb, 30. rujna 1883. – 11. studenoga 1971.). Nakon svršetka studija zemljopisa i povijesti te arheologije i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Tkalčić je službovao u trima zagrebačkim muzejskim institucijama: Arheološkom muzeju (od 1907. do 1919. godine), Etnografskom muzeju (od 1919. do 1933. godine) te Muzeju za umjetnost i obrt (od 1934. do 1952. godine). O njegovom značaju govori i zbornik radova posvećenih sedamdesetogodišnjici rođenja (glavni urednik Ivan Bach) u dva sveska: sv. 1. (izdan 1955. godine) i sv. 2. (izdan 1958. godine), s radovima četrdeset suradnika, u izdanju Muzeja za umjetnost i obrt.
Vladimir Tkalčić je ostavio neizbrisiv trag u muzejskoj, konzervatorskoj i restauratorskoj struci 20. stoljeća koji se osjećaju i danas. Godišnjica smrti bila je povod da se iz sadašnje perspektive progovori o njegovom značenju i doprinosima. Kroz deset izlaganja stručnjaci Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Muzeja za umjetnost i obrt te Etnografskog muzeja osvrnuli su se na različita područja Tkalčićeva djelovanja, napose na njegov muzeološki doprinos. Skupu su nazočili nećaci Vladimira Tkačića – Želimir Koščević i Vladimir Tkalčić.
Žarka Vujić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti) postavila je promišljanja Vladimira Tkalčića sadržana u nekolicini objavljenih tekstova (o pučkoj prosvjeti u muzejima, socijalističkoj muzeologiji itd.) u odnos na početke muzejske misli u Hrvatskoj. Katarina Bušić (Etnografski muzej) osvrnula se na Tkalčićevu ulogu u osnivanju i smještanju Etnografskoga odjela Hrvatskoga narodnog muzeja u zgradu tadašnjega Trgovačko-obrtnog muzeja te profiliranju rane stručne djelatnosti s posebnim naglaskom na sistematizaciju i organizaciju fundusa, dok je izlaganje Jasmine Fučkar (Muzej za umjetnost i obrt) tematiziralo Tkalčićevu viziju i proces strukturiranog razvoja MUO-a u vremenu trajanja njegovog ravnateljskog mandata od 1933. do 1952. godine. Uloga Vladimira Tkalčića u uspostavi sustava muzejske dokumentacije bila je tema dva izlaganja: Aleksandra Vlatković (Etnografski muzej) i Antonija Dejanović (Muzej za umjetnost i obrt) prikazale njegov doprinos na primjeru vlastitih ustanova. Aida Brenko (Etnografski muzej) osvrnula se na dihotomiju muzejskih paradigmi tijekom prvog desetljeća postojanja Etnografskog muzeja – komercijalne, propagirane od strane prvog ravnatelja Salamona Bergera i znanstvene, koncipirane od strane Vladimira Tkalčića. Potonju paradigmu razradila je Andrea Klobučar (Muzej za umjetnost i obrt) kroz analizu formiranja, sadržaja prezentacije i značaja Zbirke sagova i ćilima Muzeja za umjetnost i obrt, dok se Matija Dronjić (Etnografski muzej) osvrnuo na Tkalčićev doprinos negativoteci Etnografskog muzeja, kontekstualizirajući njegov nemali fotografski opus. Sanja Grković (Ministarstvo kulture i medija) problematizirala je Tkalčićevu fotografsku ostavštinu u svjetlu suvremenih digitalizacijskih procesa s osobitim osvrtom na pitanje regulacije autorskih prava, a Ivan Grkeš i Tihana Petrović Leš (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju) održali su predavanje o istraživanju Tkalčićeve dugogodišnje korespondencije s Milovanom Gavazzijem.
Prijenos skupa bilo je moguće pratiti na Zoom platformi i Facebook stranici Etnografskog muzeja, a snimka će nakon montaže biti dostupna na mrežnim stranicama Hrvatskoga etnološkog društva. Konačno, u planu je objava referata u izdanju časopisa Etnološka istraživanja za 2022. godinu.