Konferencija “Muzejske čuvaonice – od brige o zbirkama do politike sabiranja”

Uvodno o projektu

Etnografski muzej kao korisnik i Grad Zagreb kao partner provode projekt „Rekonstrukcija objekta napuštene zgrade Zemaljske uzorite pivnice u Kačićevoj ulici“ uz sufinanciranje iz fondova EU u okviru mehanizma ITU brownfield Urbane aglomeracije Zagreb. Iz EU fondova su osigurana bespovratna sredstva u iznosu 34,5 milijuna kuna, dok sredstva za ostatak investicije osigurava osnivač Muzeja, Grad Zagreb.

Rekonstrukcija zgrade u Kačićevoj koju je Grad Zagreb dao Etnografskom muzeju na korištenje za potrebe čuvaonica osigurati će oko 2500 kvadrata obnovljenih i uređenih prostora za smještaj muzejske građe, restauratorskih i preparatorskih radionica te ostalih radnih prostora. To će omogućiti i niz novih muzejskih aktivnosti kao i oblikovanje jednog suvremenog baštinskog programa za različite ciljne skupine korisnika. Na taj način će se u Kačićevoj uspostaviti jedinstveni referentni centar za tradicijsku kulturu i kulturnu antropologiju Etnografskog muzeja.
U sklopu aktivnosti vidljivosti i promidžbe muzej je planirao organizaciju konferencije na temu muzejskih čuvaonica pa je tako i program ove konferencije, kao sastavni dio projekta sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Svrha i cilj konferencije

Konferencija je u prvom redu bila namijenjena stručnoj javnosti, ali i budućim korisnicima projekta. Na njoj je uvodno detaljnije predstavljen projekt Etnografskog muzeja te su se obrazložili učinci projekta povezani s identificiranim potrebama koje projekt rješava, a zatim i drugi projekti uređenja muzejskih čuvaonica i izazova s kojima se muzeji pri tome suočavaju. Cilj konferencije bio je otvoriti dijalog i usporediti iskustva kako bi se izdvojili primjeri dobre prakse.

Organizacija konferencije bila je obveza iz ugovora o sufinanciranju te je Etnografski muzej u Zagrebu organizator konferencije dok poslove organizacije provodi Muzej za umjetnost i obrt temeljem provedenog postupka nabave. Kako bi se povećala vidljivost i osigurala uključenost stručne javnosti iz cijele Hrvatske Etnografski muzej je kao partnere uključio i Muzejski dokumentacijski centar i Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a.

Vrijeme održavanja

Konferencija je održana uz Međunarodni dan muzeja, a razlog tom datumu bila je dodatna vidljivost u javnom prostoru te ukazivanje na svu složenost izazova vezanih uz muzejske čuvaonice i brige o zbirkama. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana muzeja koju određuje ICOM (Međunarodni savjet za muzeje) nosila je naziv „Budućnost muzeja: Oporavak i reimaginacija“.
Svjetska muzejska organizacija za Međunarodni dan muzeja 2021. poručuje: „Posebna pozornost stručne međunarodne mreže posvećuje se načinima kako muzealci stvaraju, zamišljaju i dijele nove prakse, a posebno kroz stvaranja novih vrijednosti i novih poslovnih modela za kulturne institucije kao i inovativnih rješenja za društvene, ekonomske i ekološke izazove sadašnjosti.“ Konferencijom se željelo senzibilizirati javnost o muzejskim zbirkama te osvijestiti potrebe muzeja kako bi primjereno čuvali nacionalno blago za buduće generacije i učinili zbirke dostupnima građanima i zainteresiranim korisnicima.

Otvorenje konferencije održalo se u Muzeju za umjetnost i obrt, a prezentacije i diskusije vodile su se online, preko platforme Zoom.

Organizacija konferencije

Članovi organizacijskog odbora:
Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja i predsjednica INTERCOM-a
Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt
Maja Kocijan, ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centra
Željka Modrić Surina, ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Rijeka i predsjednica ICOM HR
Matija Dronjić, viši kustos Etnografskog muzeja i član izvršnog odbora ICOM HR

Ustanove i organizacije uključene u organizaciju konferencije:

UTORAK, 18. SVIBNJA 2021.

9:00 // SVEČANO OTVORENJE KONFERENCIJE (uz prisustvo medija)
Voditeljica programa otvorenja: Ivana Lušić

Pozdravna riječ domaćina: Miroslav Gašparović i Goranka Horjan
Obraćanje pročelnice Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Milane Vuković Runjić (TBC)
Obraćanje izaslanice ministrice kulture i medija, Anuške Deranja-Crnokić
Prezentacija studije primjera: Predstavljanje projekta uređenja muzejske čuvaonice u Kačićevoj (Iris Biškupić Bašić i Goranka Horjan)

PAUZA ZA KAVU I IZJAVE ZA MEDIJE

10:00 – 11.00 // TEMA 1 // IDENTIFIKACIJA POTREBA
Moderator: Maja Kocijan, Muzejski dokumentacijski centar

Veljko Mihalić, Gradski ured za kulturu: Potrebe zagrebačkih muzeja za čuvaonicama
Dunja Vranešević i Ivona Marić, Muzejski dokumentacijski centar: Stanje i izazovi hrvatskih muzejskih čuvaonica
Anuška Crnokić Deranja, Ministarstvo kulture i medija: Važnost muzejskih čuvaonica na nacionalnoj razini

Moderirana rasprava s izlagačima/panelistima.

11.00 – 13.00 // TEMA 2 // MUZEJSKE ČUVAONICE I IZAZOVI PRESELJENJA
Moderator: Tea Perinčić, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka/ICOM Hrvatska

Tatjana Vlahović, Hrvatski prirodoslovni muzej: Obnova Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i izazovi preseljenja
Miroslav Gašparović, Muzej za umjetnost i obrt: Obnova muzeja i vremenski okvir na primjeru Muzeja za umjetnosti i obrt
Ksenija Orelj i Vilma Bartolić, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka: Fazni pristup uređenju i preseljenju muzeja
Darko Komšo, Arheološki muzej Istre: Dugogodišnja obnova muzeja i iskustva preseljenja muzejske građe
Mihaela Grčević, Etnografski muzej: Izrada plana preseljenja
Markita Franulić, Tehnički muzej “Nikola Tesla”: Čuvaonice za građu velikih dimenzija

Panelist: Irma Huić, Muzej za umjetnost i obrt. Pitanja i odgovori iz publike

13.00 – 14.00 // PAUZA ZA RUČAK

14.00 – 15.00 // TEMA 3 // MUZEJSKE ZBIRKE I ODGOVORNO SABIRANJE
Moderator: Goranka Horjan, Etnografski muzej

Joachim Huber, Prevart Ltd. (SWITZERLAND): Museum collections and planning (izlaganje na engleskom jeziku)
Žarka Vujić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Zašto zaziremo od izlučivanja kao sastavnog dijela politike sabiranja?
Darko Babić; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu/ICOM Hrvatska/ ICTOP – Standardi sabiranja za muzejske zbirke: relevantnost cjeloživotnog obrazovanja
Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu: Kako rastu zbirke?

Panelist: Marcelo Kovačić, Prirodoslovni muzej Rijeka. Pitanja i odgovori iz publike.

ZAVRŠETAK PRVOG DANA

SRIJEDA, 19. SVIBNJA 2021.

9.00 – 11.00 // TEMA 4 // IZAZOVI SMJEŠTAJA I PRIVREMENIH RJEŠENJA
Moderator: Miroslav Gašparović, Muzej za umjetnost i obrt

1. dio
Dunja Nekić, Muzej za umjetnost i obrt & Iva Validžija, Muzejski dokumetacijski centar: Evakuacija građe u izvanrednim okolnostima
Matea Brstilo Rešetar, Hrvatski povijesni muzej: Upravljanje promjenama i izmjenama
Danira Bilić, Hrvatski športski muzej: Način funkcioniranja i iznalaženje rješenja za smještaj i prezentaciju građe
Lada Ratković Bukovčan, Muzej Mimara: Čuvaonice – mjesto čuvanja, izučavanja i sigurnosti

2. dio
Panel s osnivačima muzeja: Kako odabrati dobra rješenja i osigurati dobar dijalog s osnivačem?
Milana Vuković Runjić, pročelnica za kulturu Grada Zagreba (TBC); Marina Ljubišić, viša savjetnica gradonačelnika Grada Zagreba; Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke; Ana Hilje, pročelnica za kulturu Grada Dubrovnika; Anuška Crnokić Deranja, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje, Ministarstvo kulture i medija.

Pitanja i odgovori iz publike.

11.00 – 11.10 // KRATKA PAUZA

11:10 – 13.10 // TEMA 5 // DIGITALIZACIJA I AKTIVNOSTI U ČUVAONICAMA
Moderator: Matija Dronjić, Etnografski muzej/ICOM Hrvatska

1. dio
Zoran Svrtan, Muzej za umjetnost i obrt: e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine
Marina Vinaj, Muzej Slavonije: Knjižnice i smještaj knjižnične građe

Panelisti: Rašeljka Bilić, Ministarstvo kulture i medija & Goran Zlodi, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Pitanja i odgovori.

KRATKA PAUZA

2. dio
Željka Bosnar Salihagić, Tiflološki muzej: Primjena horizontalnih načela u radu s publikom
Mareta Kurtin, Etnografski muzej: Programi edukacije u muzejskim čuvaonicama za specijalizirane korisnike
Boris Mašić i Boris Bošković, Muzej grada Zagreba: Studijski arheološki depo – rješenje specifičnih problema upravljanja arheološkom građom u muzejima?

Panelisti: Željka Jelavić, Etnografski muzej i Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih. Pitanja i odgovori.

ZAVRŠETAK KONFERENCIJE – ZAHVALA ORGANIZATORA

Konferencija je održana u sklopu provedbe projekta Etnografskog muzeja „Rekonstrukcija objekta napuštene zgrade Zemaljske uzorite pivnice u Kačićevoj ulici“ koji je sufinanciran iz fondova EU u okviru mehanizma ITU za obnovu brownfield lokacija Urbane aglomeracije Zagreb, a u povodu Međunarodnog dana muzeja 18. i 19. svibnja 2021. kako bi se javnost upoznala sa složenim izazovima povezanim s muzejskim čuvaonicama i dodatno pojačanim posljedicima globalne pandemije i razornih potresa. Cilj je bio senzibilizirati javnost za muzejske zbirke, te osvijestiti potrebe muzeja kako bi primjereno čuvali nacionalno blago za buduće generacije i učinili zbirke dostupne za građane.

Organizator Konferencije je Etnografski muzej, a suorganizatori: Muzejski dokumentacijski centar, Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a i INTERCOM.

Sudjelovanje na konferenciji je bilo besplatno. Otvorenje se održalo u Muzeju za umjetnost i obrt s izravnim prijenosom na zoom platformu, a ostatak konferencije putem ZOOM platforme.

Na Konferenciji je sudjelovalo 239 sudionika, od čega 201 slušača, a 38 predavača, moderatora i panelista. Konferencija je ocijenjena iznimno uspješna i prema broju sudionika, a i prema povratnim zahvalama koje je organizator primio za odlično organiziranu konferenciju s puno zanimljivih izlaganja, dragocjenih informacija, razmjene promišljanja, iskustava, ideja i spoznaja.

Na Konferenciji je održano 5 sesija od kojih su dvije bile u dva dijela.

18. svibnja 2021.

1. sesija: IDENTIFIKACIJA POTREBA (moderator: Maja Kocijan, izlagači: Veljko Mihalić, Gradski ured za kulturu: Potrebe zagrebačkih muzeja za čuvaonicama; Dunja Vranešević i Ivona Marić, Muzejski dokumentacijski centar: Stanje i izazovi hrvatskih muzejskih čuvaonica; Anuška Crnokić Deranja, Ministarstvo kulture i medija: Važnost muzejskih čuvaonica na nacionalnoj razini)

2. sesija: MUZEJSKE ČUVAONICE I IZAZOVI PRESELJENJA (moderator: Tea Perinčić, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka/ICOM Hrvatska, izlagači: Tatjana Vlahović, Hrvatski prirodoslovni muzej: Obnova Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i izazovi preseljenja; Miroslav Gašparović, Muzej za umjetnost i obrt: Obnova muzeja i vremenski okvir na primjeru Muzeja za umjetnosti i obrt; Ksenija Orelj i Vilma Bartolić, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka: Fazni pristup uređenju i preseljenju muzeja; Darko Komšo, Arheološki muzej Istre: Dugogodišnja obnova muzeja i iskustva preseljenja muzejske građe; Mihaela Grčević, Etnografski muzej: Izrada plana preseljenja; Markita Franulić, Tehnički muzej “Nikola Tesla”: Čuvaonice za građu velikih dimenzija)
Panelist: Irma Huić, Muzej za umjetnost i obrt. Pitanja i odgovori iz publike

3. sesija: MUZEJSKE ZBIRKE I ODGOVORNO SABIRANJE (moderator: Goranka Horjan, Etnografski muzej, izlagači: Joachim Huber, Prevart Ltd. (SWITZERLAND): Museum collections and planning; Žarka Vujić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Zašto zaziremo od izlučivanja kao sastavnog dijela politike sabiranja?; Darko Babić; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu/ICOM Hrvatska/ ICTOP – Standardi sabiranja za muzejske zbirke: relevantnost cjeloživotnog obrazovanja; Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu: Kako rastu zbirke?). Panelist: Marcelo Kovačić, Prirodoslovni muzej Rijeka. Pitanja i odgovori iz publike.

19. svibnja 2021.

4. sesija: IZAZOVI SMJEŠTAJA I PRIVREMENIH RJEŠENJA (1. dio, moderator: Miroslav Gašparović, Muzej za umjetnost i obrt, izlagači: Dunja Nekić, Muzej za umjetnost i obrt & Iva Validžija, Muzejski dokumetacijski centar: Evakuacija građe u izvanrednim okolnostima; Matea Brstilo Rešetar, Hrvatski povijesni muzej: Upravljanje promjenama i izmjenama; Danira Bilić, Hrvatski športski muzej: Način funkcioniranja i iznalaženje rješenja za smještaj i prezentaciju građe; Lada Ratković Bukovčan, Muzej Mimara: Čuvaonice – mjesto čuvanja, izučavanja i sigurnosti).
U 2. dijelu održan je panel s osnivačima muzeja na temu “Kako odabrati dobra rješenja i osigurati dobar dijalog s osnivačem?” Sudjelovali su: Veljko Mihalić, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba; Marina Ljubišić, viša savjetnica gradonačelnika Grada Zagreba; Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke; Ana Hilje, pročelnica za kulturu Grada Dubrovnika; Anuška Crnokić Deranja, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje, Ministarstvo kulture i medija.

5. sesija – DIGITALIZACIJA I AKTIVNOSTI U ČUVAONICAMA DIGITALIZACIJA I AKTIVNOSTI U ČUVAONICAMA (1. dio, moderator: Matija Dronjić, Etnografski muzej/ICOM Hrvatska, izlagači: Zoran Svrtan, Muzej za umjetnost i obrt: e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine i Marina Vinaj, Muzej Slavonije: Knjižnice i smještaj knjižnične građe. Panelisti: Rašeljka Bilić, Ministarstvo kulture i medija & Goran Zlodi, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Pitanja i odgovori).
U 2. dijelu izlagači su bili: Željka Bosnar Salihagić, Tiflološki muzej: Primjena horizontalnih načela u radu s publikom; Mareta Kurtin, Etnografski muzej: Programi edukacije u muzejskim čuvaonicama za specijalizirane korisnike; Boris Mašić i Boris Bošković, Muzej grada Zagreba: Studijski arheološki depo – rješenje specifičnih problema upravljanja arheološkom građom u muzejima? Panelist: Željka Jelavić, Etnografski muzej.

Konferencija je otvorena 18. svibnja u 9 sati u Muzeju za umjetnost i obrt te je prenošena putem izravnog prijenosa na ZOOM platformu.
Na početku otvorenja prisutnima su se obratili domaćini konferencije, dr.sc. Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja i Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt.
Goranka Horjan istaknula je zadovoljstvo što će na Međunarodni dan muzeja muzealci progovoriti o jednoj „vrućoj“ temi koja je, iako desteljećima opterećuje rad muzeja, uvijek nekako prolazila ispod radara javnosti. To je razlog zašto se govoreći o budućnosti muzeja upravo na Međunarodni dan muzeja želi pokazati koliko je važno ali i zahtjevno brinuti o pokretnoj baštini pohranjenoj u muzejskim čuvaonicima – u njima se nalazi najveći dio našeg blaga jer je u malim izložbenim prostorima hrvatskih muzeja moguće izložiti tek skromni postotak fundusa – u slučaju Etnografskog muzeja to je oko 4%.

U ime ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek prisutnima se obratila ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje MK-e mr.sc. Anuška Deranja Crnokić koja je istaknula kako konferencija izborom teme na najbolji mogući način doprinosi i obilježavanju Međunarodnog dana muzeja koji se ove godine odvija pod znakovitim nazivom „Budućnost muzeja: oporavak i ponovno osmišljavanje“.
„Muzejske čuvaonice su preduvjet za primjerenu brigu i očuvanje muzejskih zbirki za buduće generacije“, naglasila je Deranja Crnokić te zaželjela uspješne i konstruktivne debate u nastavku konferencije.

Na kraju otvorenja ravnateljica Etnografskog muzeja Zagreb dr.sc. Goranka Horjan i muzejska savjetnica dr.sc. Iris Biškupić Bašić predstavile su projekt uređenja muzejske čuvaonice u Kačićevoj koji predviđa potpunu rekonstrukciju zgrade koja je izvorno građena kao pivnica, čime će se prostor od 2500 kvadrata preurediti za smještaj muzejske građe, restauratorskih i preparatorskih radionica te drugih radnih prostora.

Konferencija je nastavljena sa sesijom na temu Identifikacija potreba na kojoj je osobito zanimljivo bilo izlaganje kolega iz Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) Dunje Nekić i Ive Validžije koje su predstavile rezultate istraživanja na tu temu koje je pokazalo da 93 posto muzeja nema dovoljno prostora u čuvaonicama.

U sklopu organizacije konferencije provedeno je i istraživanje Muzejskog dokumentacijskog centra koje je prezentirano u sklopu konferencije. To prvo sveobuhvatno istraživanje stanja i izazova čuvanja građe u hrvatskim muzejima otkrilo je da tek petina muzeja ima namjenski sagrađenu čuvaonicu, a tri četvrtine ih se služi tavanskim i podrumskim prostorima, često povijesnih zgrada, neprimjerenima za čuvanje muzejske građe i dokumentacije. Time se dodatno potvrdila aktualnost ove konferencije.
Istraživanje je pokazalo da više od trećine muzeja treba dodatnih 100 do 500 četvornih metara, a 32 muzeja zadovoljila bi se već s dodatnih 100 četvornih metara. Samo devet muzeja u ovom trenutku nema potrebe za dodatnim prostorom, dok projekciju prostora potrebnog u sljedećih deset godina imaju tek 44 muzeja. Njih 61 posto izrazilo je potrebe u rasponima od 100 do 300 četvornih metara, od 300 do 500 četvornih metara te od 500 do 1000 četvornih metara. Devet muzeja trebat će više od 1000 četvornih metara, a dva muzeja više od 4000. Tako izgradnja čuvaonice sa pratećim sadržajima u Kačićevoj zaista predstavlja veliki pomak u rješavanju gorućih problema vezanih uz čuvaonice.
Autorice istraživanja Dunja Vranešević i Ivona Marić kažu kako nagomilana građa, otežano rukovanje i nedovoljna opremljenost koja bi omogućila ekonomičan smještaj predmeta dovode građu u opasnost, a nezadovoljavajuća je i razina preventivne zaštite. Predviđa se da će za deset godina potrebe za dodatnim prostorima biti trostruko veće od sadašnjih, no alarmantno je da se pritom gotovo ništa ne otpisuje, a izjave o politici sabiranja imaju rijetki muzeji. U stalnim postavima izložen je minimalan postotak muzejskog fundusa, a većina građe zatočena je u čuvaonicama i nedostupna javnosti (katkad i samom muzeju).
Istraživanje je potvrdilo da se stanje u muzejima ne mijenja nabolje, a iako se financijske prepreke čine nepremostivima, potrebno je ozbiljno shvatiti upravljanje zbirkama i početi donositi politike sabiranja muzejske građe. “Preventivna zaštita je jeftinija i učinkovitija od restauracije, a pritom ne smijemo ni odustati od upozoravanja osnivača na probleme koje zajedno dijelimo. Nakon rata, nedavnih potresa i poplava, još uvijek se previše toga prepušta slučaju”, zaključile su.

Na 2. sesiji Mihaela Grčević je predstavila plan preseljenja fundusa Etnografskog muzeja u Kačičevu ulicu pod temom Izrada plana preseljenja- od preventivne konzervacije do pripreme i transporta muzejskog fundusa. Prema posljednjoj reviziji koja je realizirana 2020. godine muzejski fundus EMZ-a broji 83.727 predmeta koji su podijeljeni u 45 zbirki. Građa je najvećim dijelom smještena u podrumskim i potkrovnim, te u nekoliko manjih prostorija unutar Muzeja, koje već duži niz godina nisu dostatne za pohranu građe, a zbog neadekvatnih mikroklimatskih uvjeta i općenito lošeg stanja zgrade ne pružaju sigurno okruženje za opstojnost zbirki. Za zaštitu fundusa zaduženo je sedam djelatnika Odjela konzervatorsko-restauratorskih poslova od kojih je svaki zadužen za predmete iz određenih zbirki te na predmetima provodi mjere kurativne i preventivne konzervacije i konzervatorsko-restauratorske zahvate. Odjel je podijeljen na radionicu za tekstil i radionicu za drvo, keramiku i metal. Uz sustavno provođenje mjera kurativne i preventivne konzervacije i pripreme građe za izmještanje u nove čuvaonice u Kačićevoj ulici 9/2 u tijeku je i izrada detaljnog plana smještaja građe unutar novih čuvaonica.

Što se pripreme i transporta tekstilnih predmeta tiče, građu dijelimo u dvije kategorije: obuću i oglavlje koji su nakon provedenih mjera preventivne konzervacije pohranjeni u kutijama uz korištenje beskiselinskih materijala i pripremljeni za transport, te transport građe pohranjene u ormarima, policama i ladicama za koje je planiran transport u limenim sanducima i pohrana prema planu smještaja svake zbirke pojedinačno. Za smještaj građe u novim čuvaonicama koristio bi se sistem kojim je građa pohranjena u Muzeju, po kojem su predmeti izrađeni od sukna, krzna i kože odvojeni od predmeta izrađenih od lana, konoplje, pamuka i svile. Za plan pakiranja i transporta predmeta izrađenih od drva, keramike i metala građu će biti potrebno unutar zbirki podijeliti u kategorije, ovisno o veličini predmeta i materijalu od kojih su predmeti izrađeni. Posebnu kategoriju čine izrazito krhki i lomljivi predmeti za čiji se transport, a kasnije i pohranu planira nabava beskiselinskih kutija izrađenih po mjeri. Za razliku od trenutnog smještaja građe unutar čuvaonica po sistematiziranim zbirkama, u čuvaonicama u Kačićevoj predmeti će biti pohranjeni prema vrsti materijala od kojeg su izrađeni.

Iako će rekonstruirana i novoopremljena zgrada Etnografskog muzeja fundusu osigurati osnovne uvjete koji su neophodni za opstojnost zbirki, kao što su adekvatan prostor i mikroklimatski uvjeti, opremljene čuvaonice i konzervatorsko-restauratorske radionice, ostaje problem nedostatnog prostora za pohranu cijelog muzejskog fundusa. U jednu ruku, rekonstrukcija povijesne zgrade i smještaj dijela Muzeja i horizontalnih aktivnosti vezanih uz nju u sam centar grada, čini ju dostupnom široj javnosti, dok s druge strane nismo u mogućnosti osigurati prostor dostatan za smještaj cijelog muzejskog fundusa (predmeta većih dimenzija koji su rastavljeni na dijelove i predmeta većih dimenzija koji su dislocirani) i veće širenje zbirki.

5. sesija obuhvatila je teme digitalizacije baštine, knjižničnu građu u muzejima i aktivnosti u muzejskim čuvaonicama. U prvom dijelu sesiju je moderirao Matija Dronjić (Etnografski muzej/ICOM Hrvatska), a izlaganja su održali Zoran Svrtan (Muzej za umjetnost i obrt) i dr. sc. Marina Vinaj (Muzej Slavonije Osijek), dok su panelisti Rašeljka Bilić (Ministarstvo kulture i medija) i Goran Zlodi (Sveučilište u Zagrebu) dali osvrt na izlaganja i adresirali istaknute izazove. U drugom dijelu sesije fokus je pomaknut s digitalnih sadržaja i knjižnične građe na horizontalna načela u radu s publikom te aktivnosti u čuvaonicama, o čemu su govorili mr. sc. Željka Bosnar Salihagić (Tifološki muzej), Mareta Kurtin (Etnografski muzej) te Boris Mašić i Boris Bošković (Muzej grada Zagreba), dok se panelistica Željak Jelavić (Etnografski muzej) osvrnula na izlaganja i adresirala istaknute izazove, posebno u kontekstu rada s osjetljivim skupinama korisnika. Zajedničko mišljenje izlagača i panelistice Jelavić je da bi suvremeni muzej trebao osigurati posjetitljima susret sa muzejskim predmetima ne samo kroz izložbe već i u čuvaonicama. Stoga je važno da se u planiranju i realizaciji otvorenih čuvaonica osiguraju svi elementi koji će to omogućiti (prostorije za rad posjetitelja s predmetima, liftovi, prilazne rampe, taktilne trake za slijepe osobe). Praksa pokazuje da je to veliki izazaov za muzeje te je stoga nužna dobra suradnja između osnivača i muzeja u realizaciji muzeja dosupnih svima.

Mareta Kurtin je prezentacijom Programi edukacije u muzejskim čuvaonicama za specijalizirane korisnike predstavila aktivnosti EMZ-a te mogućnost njihova proširenja s obzirom na preseljenje fundusa u zgradu u Kačićevoj koja će osigurati dodatan prostor za čuvanje građe, ali i za provedbu horizontalnih načela. Istraživanja pokazuju kako su čuvaonice percipirane kao najmanje vidljiv segment muzejskoga posla stoga ne čudi da je u svijetu već dugo prisutan trend njihova otvaranja javnosti. Od nekadašnjih „spremišta“ čuvaonice danas postaju aktivna mjesta učenja, informiranja i inspiracije. Specijalizirani korisnik traži neposredan kontakt s građom pa je vrlo važno osigurati studijske depoe namijenjene izučavanju građe, ali i pristup digitaliziranim sadržajima. Od osnutka EMZ njeguje participativnost i inkluzivnost, a tada osnovani odjeli do danas čine temelj edukacije: dokumentacija, arhiv, biblioteka, konzervatorsko-restauratorski odjel, mreža prijatelja muzeja, odsjek za glazbu i promicanje obrta, sustav matičnosti te pedagoški i propagandni rad.

Ističe se nekoliko tipova edukacija sa specijaliziranim korisnicima koje uključuju čuvaonice. Na prvom mjestu sveučilišta i instituti s kojima Muzej dijeli korist u vidu stručne pomoći, obavljanja praksi, predavanja, seminarskog tipa nastave, volontiranja i dr. U tom radu uz kustose veliki doprinos daju djelatnici Odjela konzervatorsko-restauratorskih poslova. Tim muzejskih pedagoginja osmišljava društveno odgovorne programe prilagođene različitim korisnicima, a posebno se ističe njihov rad s društveno ranjivim skupinama. Na tematskim radionicama prezentiraju se predmeti iz čuvaonica, a postoji inicijativa da se predmeti namijenjeni izlučivanju prenamijene u didaktičke svrhe. Suradnja s privatnim osobama i kolekcionarima postaje sve prisutniji način sabiranja te čuvanja i prezentiranja građe koju muzeji ne mogu nabaviti zbog problema s financiranjem i smještajem. Prednost u budućem radu čine ostvarene suradnje sa stručnim, odgojno-obrazovnim i umjetničkim ustanovama i udrugama, a potencijalne suradnje uključuju osvještavanje turizma i kulture kao velikog dijela domaćeg proizvoda te sve prisutnija orijentacija na ekološke pokrete.

MEDIJSKA POPRAĆENOST KONFERENCIJE
Konferencija je odlično popraćena od strane medija te je tako nacionalna televizija HRT-e snimila i objavila prilog za središnji dnevnik i emisiju Vijesti iz kulture, a RTL je također u središnjem dnevniku dao 5-minutni prilog o konferenciji i projektu Etnografskog muzeja rekonstrukcije zgrade u Kačičevoj ulici kao budućeg muzejskog depoa. Prilog je objavila i Jabuka TV/OTV i lokalna TV zapad.
Konferencija je popraćena i od strane radija, primjerice Radio Kaj, Alfa radio, …
Od dnevnih listova objava je išla u dnevnim novinama Večernji list. Velika popraćenost je zabilježena i na domaćim i stranim portalima.