Naslovna slika

Diseminacija projekta

Provedba projekta – #Za BITI +54_Na Zagorkinom tragu

23.07.2018. – 23.08.2019.
09:00h
Centar za ženske studije, Etnografski muzej Zagreb

Tijekom trajanja projekta provedeno je osam čitalačkih radionica uz kvizove i radionice o rodnim ulogama, po dvije radionice filcanja i vezenja, dvodnevno događanje Zagorkin kamp te scenska izvedba i simulacija muzejskog vodstva – na kojima je sudjelovalo ukupno 115 žena s područja Ličko-senjske (Donji Lapac, Korenica, Udbina) i Krapinsko-zagorske županije (Hum na Sutli, Klanjec, Kumrovec, Krapinske Toplice, Oroslavje, Pregrada, Stubičke Toplice, Sveti Križ Začretje, Zabok) te Grada Zagreba. Namjera je bila uključiti žene starije od 54 godine u aktivnosti koje su ne samo kreativne već potiču socijalne kontakte, razmjenu iskustava i međusobnu podršku.

Projekt je provodio Centar za ženske studije iz Zagreba u partnerstvu s LAG–om Zagorje-Sutla i Etnografskim muzejom iz Zagreba, a financiran je u okviru natječaja Umjetnost i kultura 54+ iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda.

Čitalačke radionice
Na čitalačkim radionicama korisnice su čitanjem poglavlja romana i časopisa Marije Jurić Zagorke te u raspravama i kvizovima saznavale nove činjenice o Zagorki kao prenositeljici feminističkih ideja i ideja socijalne pravde, autorici prvog znanstveno-fantastičnog romana Crveni Ocean, o temama rodne inverzije u njezinu djelu Tajna krvavog mosta, ženskim likovima u Gričkoj vještici i Gordani te društveno-povijesnom kontekstu nastanka i promjenjivosti rodnih uloga. Čitalačke radionice održane su u Humu na Sutli, Korenici, Krapinskim Toplicama, Pregradi i Zagrebu, pod vodstvom stručnjakinja Milene Benini, Vesne Barilar, Martine Findrik i Jasminke Pešut.

Radionice filcanja
Obje radionice filcanja održane su u Ličko-senjskoj županiji, točnije u Korenici, 16. listopada 2018. i 25. ožujka 2019. godine. Kako je Lika područje bogate povijesti obrade i upotrebe vune, pretpostavljalo se da će potencijalnim sudionicama upravo ovaj tip aktivnosti biti zanimljiv i poticajan. Voditeljica filcanja, Anamarija Lenard već se dugi niz godina bavi ovom tehnikom, a uz nju su na radionicama sudjelovale Jadranka Hlupić Dujmušić, dizajnerica koja je osmislila predmete koji su se izrađivali te Anastazija Petrović, muzejska pedagodinja. Osmišljavanje predložaka za radionice započelo je u čuvaonicama Etnografskog muzeja iz kojih su izabrani predmeti koji su dizajnerici poslužili kao inspiracija za oblikovanje.

Vezilačke radionice
Tijekom provedbe projekta održane su dvije različite radionice, obje na području Krapinsko-zagorske županije. Etnografski muzej posjeduje bogatu građu među kojom se nalaze i primjerci nošnji ukrašeni tradicijskim vezilačkim tehnikama koje predstavljaju neizmjeran izvor inspiracije za likovnu interpretaciju, a zbog velikog broja bodova različite zahtjevnosti, vezenje je jednostavno prilagodljivo polaznicama različitih stupnjeva predznanja. Uz dizajnericu, Jadranku Hlupić Dujmušić, radionice su izvodile Jasminka Vujičić, viša preparatorica Etnografskog muzeja te Anastazija Petrović, muzejska pedagoginja. Održane su 1. prosinca 2018. u Pregradi te 16. veljače 2019. u Krapinskim Toplicama. Svi radovi bit će oblikovani u umjetničku instalaciju koja će biti dio putujuće izložbe te kao takvi predstavljeni u Pregradi, Korenici i Zagrebu.

Zagorkin kamp
U studenom je održano dvodnevno događanje pod nazivom Zagorkin kamp. Okupile su se sudionice iz Ličko-senjske i Krapinsko-zagorske županije te Grada Zagreba, ukupno njih 52. Uz bogat program u Centru za ženske studije, imale su priliku sudjelovati i u četiri radionice u Etnografskom muzeju. Prvi dan, 5. studenog, sudionice su kroz tematsku šetnju Tradicijsko odijevanje u stalnom postavu Etnografskog muzeja saznale zanimljive stvari o narodnoj nošnji hrvatskih krajeva, načinu njihove izrade, simbolici boja i ornamentima, ali su, isto tako, vrlo rado međusobno podijelile svoja znanja i iskustva vezana uz ovu temu. Šetnju je slijedilo predavanje na temu mode i rodnog kodiranja. Nakon kratkog uvoda o povijesti odijevanja, kroz interakciju sa sudionicama promišljalo se i propitkivalo (kroz prizmu osobnih iskustava) o ulozi žena u razvoju mode, stavovima prema odjeći i vlastitom odijevanju, proizvodnji, društvenom prestižu, inovacijama u modi i drugim sličnim temama. Drugi dan, 6. studenog, bio je rezerviran za radionice vezenja i filcanja. Na vezilačkoj radionici sudionice su vezle riječi slogana koji su osmišljeni na radionici pod vodstvom više kustosice i muzejske pedagoginje EMZ-a Željke Jelavić, a koji će se oblikovati u predimenzionirani zidnjak te biti dio putujuće izložbe, dok su se na radionici filcanja izrađivali privjesci u obliku kravata, modnog dodatka kojeg je često nosila Marija Jurić Zagorka.

zagorkina priča u velikom taboru

Zagorkina priča u Velikom Taboru
U okviru projektnih aktivnosti održana je 27. travnja 2019. godine scenska izvedba pod nazivom “Zagorkina priča u Velikom Taboru”. Uz autoricu Martinu Findrik, u izvedbi su sudjelovale Nada Novosel, Vesna Barilar, Martina Draganić, Ana Zbiljski, Ena Sanan Hdagha i Gorana Kramarić te pet sudionica prijašnjih aktivnosti. Ovaj jednosatni kostimirani obilazak Dvora Veliki Tabor vodio je lik Marije Jurić Zagorke, a žive slike koje su se pojavljivale u pojedinim muzejskim prostorima revitalizirale su stvarne i imaginarne žene iz različitih povijesnih razdoblja, netipične baš poput Zagorkinih junakinja.

Putujuća izložba

Rezultati svih prethodno održanih projektnih aktivnosti objedinjeni su na putujućoj izložbi postavljenoj u tri grada – Korenici, Pregradi i Zagrebu. Cilj izložbe bio je predstavljanje projekta i radova sudionica, čime se široj zajednici ukazuje na moguće načine uključivanja žena u kulturne programe.
Korenica: 25. svibnja – 1. lipnja 2019., Narodna knjižnica općine Plitvička jezera u Korenici
Pregrada: 15. lipnja – 30. lipnja 2019., Muzej grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina
Zagreb: 18. srpnja – 31. srpnja 2019. godine, Etnografski muzej Zagreb