Muzej
Etnografski muzej osnovan je 22. listopada 1919. godine kao Etnografski odjel Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu. Inicijalni fundus nastao je objedinjavanjem nekoliko većih zbirki: etnografske zbirke Historijsko-arheološkog odjela Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu, etnografske zbirke Muzeja za umjetnost i obrt Kraljevske obrtne škole u Zagrebu, Zemaljske zbirke Salamona Bergera, etnografske zbirke ustupljene u pohranu Hrvatskom muzeju pedagoško-književnog zbora u Zagrebu i etnografske zbirke Trgovačko-obrtne komore u Zagrebu. Novoosnovani muzej smjestio se u zgradi tadašnjeg Trgovačko-obrtnog muzeja, u secesijskoj palači u Donjem gradu, na Trgu Mažuranića. Zgradu je projektirao Alojz Vjekoslav Bastl (atelijer Hönigsberg & Deutsch), skulpture na pročelju djelo su kipara Rudolfa Valdeca, dok je Oton Iveković freskama oslikao svod kupole u reprezentativnoj dvorani na prvom katu.
Ubrzo po osnivanju, prvi stručni djelatnici Muzeja počinju sistematizirati, inventarizirati i pripremati za izlaganje postojeću građu, iniciraju i provode prikupljanje predmeta posredno, pomoću mreže suradnika okupljenih oko institucije „Službe povjerenika Etnografskog muzeja u Zagrebu“, ili neposredno, provodeći terenska istraživanja (primjerice organizacijom tzv. „Pokupske ekspedicije“ 1923.). Aktivnosti malobrojnih djelatnika rezultiraju otvaranjem prvog stalnog postava 1922. godine, koji se mijenja i nadopunjuje prvi puta 1934. godine, a zatim drugi puta iduće godine. Prijeratni postavi odlikovali su se velikom količinom izloženih predmeta, dok se u prvom poslijeratnom stalnom postavu iz 1951. godine količina izložaka reducira te se počinju izlagati po etnografskim zonama, unutar kojih se obrađuju pojedine teme. Između 1968. i 1972. godine muzejska je zgrada podvrgnuta opsežnoj adaptaciji čime su dobiveni dodatni prostori za čuvaonice, preparatorske radionice i novi izložbeni postav, koji je u djelomično izmijenjenom konceptu ostao otvoren za posjetitelje do danas.
Suvremeni Etnografski muzej tumači i širi spoznaje o materijalnoj i nematerijalnoj kulturi u prošlosti i sadašnjosti te sagledava, problematizira i kontekstualizira hrvatsku etnografsku baštinu, suvremene fenomene i različite kulturne identitete. Predstavlja se javnosti stalnim i povremenim izložbama, izdavačkom djelatnosti (posebno časopisom Etnološka istraživanja), predavanjima, stručnim i znanstvenim skupovima, koncertima, radionicama i drugim aktivnostima u sklopu muzejske djelatnosti. Najveći je hrvatski muzej specijaliziran za etnologiju i kulturnu antropologiju, a u njegovom fundusu nalazi se više od 85.000 predmeta iz svih dijelova Hrvatske, Europe i svijeta (npr. predmeti prikupljeni posredstvom Dragutina Lermana, Steve i Mirka Seljana, Milke Trnine i drugih). Muzejska dokumentacija obuhvaća oko 90.000 jedinica arhivskog gradiva i jedinca građe iz audiovizualnih fondova (fototeka, negativoteka, dijateka, videoteka, fonoteka, medijateka), od čega znatan broj čine originalni zapisi s terenskih istraživanja. Muzejska knjižnica otvorena je i za vanjske korisnike, a njen fond broji oko 25.000 svezaka knjiga i časopisa s područja etnologije i kulturne antropologije i srodnih znanosti. Muzej ima razvijenu konzervatorsko-restauratorsku službu koja se bavi pripremom predmeta za izlaganje, provodi zahvate preventivne konzervacije i restauracije muzejskih predmeta. Edukativni programi održavaju se samostalno ili u suradnji s brojnim institucijama, udrugama građana i pojedincima, a usmjereni su prema različitim korisničkim skupinama, od djece predškolske dobi do posjetitelja treće životne dobi i pojedinaca. Etnografski muzej matični je muzej prve razine unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske i obavlja poslove matičnosti za etnografske muzeje na području Republike Hrvatske. Obnova i modernizacija Muzeja, kao i projekt realizacije novog stalnog postava započet je 2016. godine.
Vizija i misija
Vizija
Etnografski muzej je ustanova otvorena najširoj javnosti, koja u svrhu proučavanja, razumijevanja i promicanja vlastite kulture i kultura drugih naroda, prikuplja, tumači i širi spoznaje o svakodnevnoj materijalnoj i nematerijalnoj kulturi u prošlosti i sadašnjosti. Unapređujući spoznaje o hrvatskoj i svjetskoj etnografskoj baštini i različitim kulturnim identitetima, služi društvu i zajednici. Muzej među posjetiteljima potiče radoznalost, pozitivan odnos prema cjelokupnom nasljeđu te upoznavanje i razumijevanje svijeta u kojem živimo. Stvarajući i produbljujući znanstvene spoznaje inovativnim pristupom, promiče suvremenu etnološku/kulturnoantropološku i muzeološku misao.
Misija
Misija ili izjava o poslanju Etnografskog muzeja u Zagrebu jest prikupljanje, zaštita i očuvanje, dokumentiranje, istraživanje, proučavanje, tumačenje i komunikacija materijalne i nematerijalne baštine Hrvatske i svijeta. Muzej ispunjava zadaću na dobrobit društva i okruženja u kojem djeluje, a kako bi ispunio ciljeve, putem izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, stručnih i znanstvenih radova, skupova, predavanja i ostalih aktivnosti, publikacija, multimedijalnih sadržaja, programa stručne pomoći kroz matičnu djelatnost, edukativnih i ostalih programa udovoljava potrebama svojih korisnika i posjetitelja. Muzej širi svoju mrežu korisnika i stvara novu publiku kroz suradnju s drugim dionicima u muzejskoj djelatnosti te kroz međusektorsko povezivanje vodi računa o javnom interesu. U ispunjenju poslanja, Etnografski muzej poštuje najviše standarde struke navedene u ICOM-ovom Etičkom kodeksu te implementira strategije usvojene na razini Grada Zagreba, Republike Hrvatske i Europske Unije koji se odnose na muzejsku djelatnost te posluje u skladu s važećim zakonskim propisima za muzejsku djelatnost.
nagrade
2021.
Hrvatsko etnološko društvo
Nagrada “Milovan Gavazzi” u kategoriji muzejskog rada dodijeljena je dr. sc. Iris Biškupić Bašić za autorski projekt Igračke – djetinjstvo zauvijek realiziran u razdoblju od 8. lipnja 2021. do 22. svibnja 2022., Zagreb
Posebno priznanje Jasminki Vujičić za stručni angažman i pomoć uslijed šteta na kulturnim dobrima nastalim u potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji u siječnju 2021.
2019.
Hrvatsko etnološko društvo
Nagrada “Milovan Gavazzi” za iznimna ostvarenja u etnološkoj i kulturnoantropološkoj struci u 2019. godini u kategoriji muzejskog rada dodijeljena je mr. sc. Aidi Brenko, Vesni Zorić, Mareti Kurtin za autorstvo i muzeološki doprinos izložbe Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave.
Katarini Bušić za istraživački rad i objavljeni katalog Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore / The Croatian Diaspora Folk Clothing Collection.
Hrvatsko muzejsko društvo
Posebno priznanje Hrvatskog muzejskog društva 2019. godine dodijeljeno je Aidi Brenko, Vesni Zorić i Mareti Kurtin za realiziranu izložbu “Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave”.
Hrvatska ženska mreža
Godišnja nagrada hrvatske utjecajne žene na području umjetnosti i kulture dr. sc. Goranki Horjan.
2018.
Europa Nostra
Nagrada Europa Nostra projektu “Karneval kralj Europe” u kategoriji za najbolji znanstveno-istraživački projekt u kojemu je sudjelovao Etnografski muzej u Zagrebu.
Hrvatsko muzejsko društvo
Posebno priznanje Željki Jelavić za osobiti doprinos radu Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskoga muzejskog društva.
2017.
Hrvatsko muzejsko društvo
Godišnja nagrada za Provedeni istraživački rad koji je rezultirao stručnom publikacijom u 2016. godini dodijeljena je muzejskoj savjetnici Etnografskog muzeja u Zagrebu, dr. sc. Iris Biškupić Bašić za katalog „Zbirka dječjih igračaka i igara“.
2016.
Hrvatsko etnološko društvo
Posebnopriznanje „Milovan Gavazzi“ Katarini Bušić i Josipu Forjanu za stručni rad na području primijenjene etnologije te doprinos vidljivosti etnološke i kulturnoantropološke struke u Hrvatskoj i inozemstvu za projekt Ministarstva kulture Republike Hrvatske „Rekonstrukcija i obnova tradicijske kulturne baštine na području Cvelferijeˮ.
2013.
Hrvatsko muzejsko društvo
Nagrada za životno djelo Nerini Eckhel, kustosici u mirovini.
Posebno priznanje dr.sc. Iris Biškupić Bašić, autorici izložbe i Mirjani Drobini, marketing i odnosi s javnošću za cjelokupni izložbeni program izložbe „Svijet igračaka“ Etnografskog muzeja Zagreb.
Hrvatska udruga radija i novina
6. Dani elektroničkih medija (Opatija, 28. – 30.11.2013.) Najbolja akcija: „Dajmo djeci korijene i krila“.
2012.
Hrvatsko muzejsko društvo
Posebno priznanje Željki Jelavić za edukativni rad sa društveno osjetljivim skupinama za projekt Dva muzeja u susjedstvu.
2009.
Hrvatsko muzejsko društvo
Posebno priznanje mr. sc. Aidi Brenko i Mirjani Randić za izložbu „Moć boja: kako su boje osvojile svijet“.
2006.
Hrvatsko muzejsko društvo
Godišnja nagrada mr. sc. Aidi Brenko i Vesni Zorić za izložbu „Koje dobre šuze! Šetnja kroz povijest obuće“.
2004.
Hrvatsko etnološko društvo
Nagrada za životno djelo „Milovan Gavazzi“ Nerini Eckhel.
2003.
Hrvatsko etnološko društvo
Godišnja nagrada „Milovan Gavazzi“ Nadji Maglici za knjigu “Baranja se šareni”.
2002.
Hrvatsko muzejsko društvo
Posebno priznanje mr.sc. Aidi Brenko i Mirjani Randić za realizaciju izložbe “Narodna medicina”.
1999.
Grad Zagreb
Povelja Grada Zagreba za izložbu Pokućstvo u Hrvatskoj: etnološki pogled na unutrašnje uređenje doma kojom je suvremenijim pristupom tumačenja etnografskih tema uspostavljen novi način prezentacije etnografske građe.
Predsjednik Republike Hrvatske
Odlikovanje Predsjednika Republike Hrvatske Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića Iris Biškupić Bašić, Josipu Barleku, Nerini Eckhel i Damodaru Frlanu.
1997.
Grad Pag
Povelja grada Paga Vesni Zorić i Nerini Eckhel za pripremu i organizaciju izložbe „Paška čipka“ te za uspjehe na polju unapređenja, očuvanja i proučavanja kulturne baštine Grada Paga.