Izložbu pogledajte OVDJE.

Škrinja se univerzalno upotrebljavala u Europi od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća. Tijekom vremena imala je različitu namjenu, od spremanja stvari, vrijednih predmeta i dokumenta, pa sve do pohranjivanja žita ili brašna. U 19. stoljeću, škrinja je u seoskim kućama bila najrasprostranjeniji komad namještaja, a sadržavala je rublje, poput plahti i razne odjeće, za čitavu obitelj. Ona je redovito mijenjala lokalitet, ponekad i tijekom nekoliko generacija, jer se nasljeđivala po majci ili se koristila na putovanjima. Škrinja kao predmet ima osobito značenje u društvenom i privatnom životu ljudi, kao materijalno svjedočanstvo nastalo u određenom vremenu i kulturnom okruženju.

Zahvaljujući predanom radu mnogih sakupljača koji su težili zabilježiti život seljaštva u 19. stoljeću, u fundusu Etnografskog muzeja čuvaju se brojni primjerci škrinja koje nam pomažu složiti mozaik, te usporediti i uočiti dugoročne promjene. Cilj je ove izložbe upoznati širu javnost s dijelom muzejskog fundusa koji do sada nije bio cjelovito izlagan. Ovom virtualnom izložbom željeli smo prikazati na koji način određeni predmeti nešto “pričaju” te kako su ih ljudi koristili, pri čemu su bili analizirani neki vidovi svakodnevnog života, od namijene i korištenja, preko izrade i ukrašavanja, do simbolike predmeta. Virtualna izložba prikazuje nove interpretacijske sadržaje za digitalno pripovijedanje koji omogućuju posjetiteljima samostalno interaktivno istraživanje najzanimljivijih predmeta iz muzejske zbirke, otkrivanje priča o škrinjama prepunih značenja – svadbenoj i mornarskoj i škrinjinih tajni. Stranica je dostupna na hrvatskom i engleskom jeziku.

Autorica: dr.sc. Zvjezdana Antoš, muzejska savjetnica
Lektura: Andrea Rožić
Prijevod: Andrea Rožić
Fotografija: Goran Vranić, Nina Koydl
Dizajn, razvoj i implementacija izložbe: Udruga Arts i Link2

Izložbu su omogućili Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Poglavarstvo grada Zagreba – Gradski ured za obrazovanje i sport