Izložba “Na izmaku svitanja”

22.10.2025. – 30.11.2025.
19:00h
Etnografski muzej, Zagreb

 

Povodom obilježavanja 106. rođendana Etnografskog muzeja zadovoljstvo nam je pozvati Vas na otvorenje izložbe Na izmaku svitanja kustosica Što, kako i za koga / WHW i Ane Kovačić. Izložba predstavlja umjetničke intervencije renomiranih autora u postav Etnografskog muzeja te se bavi fluidnijim koncepcijama zajednica, identiteta i kolektiva. Izložba je otvorena od 22. listopada do 30. studenog 2025. godine.

opširnije o izložbi

Umjetnici: Majd Abdel Hamid, Kent Chan, Nolan Oswald Dennis, Sharon Hayes, Tea Kantoci sa selmom banich, Nikom Pećarinom i Annom Javoran, Belinda Kazeem-Kamiński, Onyeka Igwe, Glorija Lizde, Alban Muja, Nii Kwate Owoo, Fette Sans, Miloš Trakilović

Više o izložbi: Naslov izložbe Na izmaku svitanja stih je koji se ponavlja kroz prozno-poetsku poemu Bilježnica povratka u zavičaj Aiméa Césairea (1913.-2008.), pjesnika i političara s karipskog otoka Martinika, bivše francuske kolonije koja je od 1946. prekomorski departman Francuske. Eksplozivna kritika francuskog kolonijalnog sustava,Bilježnica povratka u zavičaj je poema pobune i slavlja crnog identiteta objavljena 1939., čitana i slavljena u internacionalnim krugovima francuskih nadrealista i intelektualne ljevice, te smatrana himnom afričke dijaspore i središnjim tekstomliterarnog, kulturnog i političkog pokreta Négritude koji je branioafričke kulturne vrijednosti obezvrijeđene kolonijalnim i postkolonijalnim sustavom.

Césaire je ključna figura među radikalnim karipskim intelektualcima čija je praksa oblikovana iskustvom ropstva, kolonijalizma i dekolonijalne borbe. Césaireovo značenje u međunarodnim antikolonijalnim pokretima učvrstio je njegov političko-poetski tekst Diskurs o kolonijalizmu, taj ‘gotovo pa manifest trećeg svijeta’ kako ga naziva Robin D. G. Kelley. Objavljen 1950. godine, nakon fašizma i nacizma koji su Europu ostavili u ruševinama, u trenutku kada se carstva počinju urušavati i sviće doba dekolonizacije, to je tekst koji pokazuje kako kolonijalizam utječe i uništava kolonizirane, ali i kolonizatore, te povlači izravnu vezu između logike kolonijalizma i uspona fašizma, pokazujući kako je fašizam bio toleriran i legitimiziran sve dok se primjenjivao na neeuropske narode. Ono što se tada činilo kao provokacija, danas postaje ključni uvid suvremenih borbi za oslobođenje i pravdu.

Kao naslov izložbe, stih Na izmaku svitanja sugestivan je za sadašnji trenutak upućujući na osjećaj završetka nečega što je već u prošlosti i više ne donosi nikakvo obećanje, ali i osjećaj početka nečega čiji je oblik još uvijek nejasan. Povijest antikolonijalne borbe, ključna za samorazumijevanje i politiku socijalističke Jugoslavije, danas je uglavnom zaboravljena i odbačena. Jedna epizoda iz te povijesti potaknula nas je na izložbu koja kreće od Césairea koji je počeo pisati Bilježnicu povratka u zavičaj u Šibeniku, gdje je proveo nekoliko dana ljeti 1935. na poziv lingvista Petra Guberine, kolege s kojim je studirao na Sorbonni. Obojica studenti iz dalekih provincija, obojica siromašni, sprijateljili su se i zadržali prijateljstvo do kraja života.

Postoji više verzija njihovog susreta, no ono što se pojavljuje kao njegova važnost nije neka konačna verzija ili interpretacija, već način istraživanja izgrađen oko anegdota i osobnih veza, životnih iskustava i susreta, improvizacije i političke solidarnosti, što je pristup od kojeg polazi i izložba Na izmaku svitanja. Smještena unutar Etnografskog muzeja, institucije utkane u kolonijalno naslijeđe, izložba Na izmaku svitanja nudi kritički pogled na pitanja pripadnosti, naslijeđa i kolektivnih identiteta, gradeći zamišljenu kartografiju veza i razmjena, povezanosti i presjecišta kroz vremena i prostore. Danas kada je veza između rasizma i fašizma očita na mnogim mjestima u svijetu, izložba Na izmaku svitanja udaljava se od pojma ‘jedinstvenih korijena’ prema višestrukim oblicima pripadnosti i potencijalnim solidarnostima. Kao intervencija u etnografski muzej, instituciju u kojoj se oblikuju, ali i osporavaju obrazovne i kulturne reprezentacije, izložba se bavi fluidnijim koncepcijama zajednica, identiteta i kolektiva te stavlja u fokus konstitutivnu dinamiku ‘kulture’ i temeljnih mitova koji je održavaju.

Producent izložbe: Petar Sarjanović

Zahvaljujemo Etnografskom muzeju i svim zaposlenicima na velikodušnom ustupanju prostora i vremena, te na pomoći pri realizaciji ove izložbe.

Izložba je otvorena do 30.11.2025. u radnom vremenu Etnografskog muzeja, Trg Mažuranića 14, Zagreb

utorak – petak 10 – 18h

subota – nedjelja 10 – 13h

Podrška:

Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba

Hrvatski audiovizualni centar – HAVC

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Zaklada Kultura Nova

Sponzori:

Beton Lučko

Pinky-S

Što, kako i za koga / WHW

17:30h razgovori s umjetnicima – Majd Abdel Hamid i Miloš Trakilović (Pedagoška radionica na 2. katu, na engleskom jeziku) Etnografski muzej

galerija otvorenja

galerija postava