Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse

Projekt Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse – ANIMAL temelji se na začecima kulturne animalistike i njezinim aktualnim dosezima u Hrvatskoj, na ostvarajima istraživačke kulturnoanimalističke teme Instituta za etnologiju i folkloristiku te na najsuvremenijim svjetskim stremljenima u tom znanstvenom području. Istraživački rad na projektu ANIMAL istaknute je interdisciplinarnosti te uključuje već uvriježenu folklorističku, filološku i etnografsku metodologiju uz istraživačke metode povijesti umjetnosti, zaštite baštine i arheologije. Projekt okuplja 9 suradnika  (iz Hrvatske, Srbije i Slovenije).

Cilj projekta ANIMAL utemeljen je na propitivanju odnosa čovjeka i životinje kroz nekoliko ključnih paradigmi: uloge životinje u kontekstu hrvatske tradicijske kulture, odnosno obradu i valorizaciju animalističkih podataka zabilježenih u hrvatskoj etnografskoj i folklorističkoj građi 19. i 20. stoljeća, kao i u ediciji Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (ZNŽO) te u najnovijoj prikupljenoj terenskoj građi. Razrada ovih podataka, koja okuplja sve projektne suradnike, ima za cilj oblikovanje leksikona radnog naslova Bestijarij hrvatske etnokulture. Ovim segmentom istraživanja želi se proširiti i raspon disciplinarnih i dijakronijskih animalističkih interdisciplinarnih interpretacija te time razvijati arheološke, filološke i povijesnoumjetničke istraživačke paradigme u sagledavanju odnosa čovjeka i životinja u prošlosti i njihov odraz u aktualnom vremenu.

Na istraživačkim književnim i filološkim smjernicama animalističkoga projekta razmatrat će se odabrani segmenti iz starijega hrvatskog književnog korpusa, zapisani glagoljskim i ćirilskim pismom (npr. Cvijet kreposti). Istraživanjem će se omogućiti i priređivanje rječnika radnog naslova Animalistički rječnik hrvatskoglagoljskog književnog korpusa.

Novim tematskim doprinosima i dijakronijskim aspektima cilj je povećati korpus iz animalističke perspektive obrađenih usmenoknjiževnih djela te djela pučke književnosti s pogledom na novije književne ostvaraje, i to ne samo hrvatskih, već i odabranih slovenskih i srpskih autora.

Razvojem novih interdisciplinarnih pristupa želi se doprinijeti teorijskim i empirijskim smjernicama posthumanističke paradigme i tzv. animalnog obrata (animal turn). Riječ je o ključnim razmatranjima najsuvremenijih kulturnoanimalističkih spoznaja u svijetu kao npr.: kritičke animalistike koja uključuje prava životinja te zooetiku/bioetiku (knjiga Cetera animantia ili od etnozoologije do zooetike), suvremene zoofokloristike, etnozoologije i antropologije životinja koje redefiniraju tradiciju kulturnih praksi i promišljaju suživot ljudi i životinja u urbanim prostorima te društvene zooarheologije koja je usmjerena na razumijevanje interakcija čovjeka i životinja u prošlosti.

U kontekstu suvremenih tehnologija inovativnost projekta očitovat će se u načinu oblikovanja pohranjene građe, tj. u modeliranju animalističkog tezaurusa – tehnološki visokosofisticiranome susretištu svih dosadašnjih i budućih animalističkih istraživanja u književnosti, etnologiji, folkloristici, kulturnoj antropologiji i u srodnim humanističkim disciplinama.

Suzana Marjanić, voditeljica projekta
Institut za etnologiju i folkloristiku

Antonija Zaradija-Kiš, suradnica na projektu
Institut za etnologiju i folkloristiku

Maja Pasarić, suradnica na projektu
Institut za etnologiju i folkloristiku

Lidija Bajuk, suradnica na projektu
Institut za etnologiju i folkloristiku

Marinka Šimić, suradnica na projektu
Staroslavenski institut

Matija Dronjić, suradnik na projektu
Etnografski muzej

Lidija Delić, suradnica na projektu
Institut za književnost i umetnost (Beograd, Republika Srbija)

Marjetka Golež Kaučič, suradnica na projektu
SRC SAZU, Institut za etnomuzikologiju (Ljubljana, Republika Slovenija)

Zvjezdana Jembrih, suradnica na projektu
Akademija likovnih umjetnosti