Šešir s nojevim perjem

Perje se u svrhu ukrašavanja odjevnih i osobnih predmeta koristi još od pretpovijesnog vremena. Ono oduvijek izaziva dojam divljenja ili straha, a različite su mu kulture pridodavale određena simbolička i statusna značenja. Nojevi su izvorno afričkoga porijekla, a kao najstarije živuće ptice u mnogim su lokalnim zajednicama stekli bitan značaj. Perje nojeva kao i predmeti izrađeni od njega početkom Nove ere počinju se širiti afro-euroazijskim trgovačkim rutama te kroz stoljeća postaju luksuzni modni dodatak prvo muške, a potom i ženske odjeće. Moda šešira od 18. stoljeća potiče veliku potražnju za perjem te ono postaje treći izvozni proizvod Afrike na svjetsko tržište, ali i poticaj kolonijalnom natjecanju Francuske i Britanije. Takva ekonomija dovodi do istrebljenja divljih afričkih nojeva i organiziranog uzgoja novih vrsta. Širenjem europskih trgovačkih i kolonijalnih interesa u kulturu odijevanja afričkog kontinenta ulaze mnogi elementi zapadne mode. Globalna moda uzima pojedine elemente slijedeći trendove, dok njihova simbolička značenja nestaju. Stoga u 20. stoljeću možemo zateći predmete različitih stilskih utjecaja poput neobične afričke torbe ukrašene nojevim perjem (u postavu izvaneuropskih kultura – vitrina Kongo) ili slamnatog šešira s nojevim perom u svečanoj nošnji Orebića (u postavu narodnih nošnji iz Hrvatske – vitrina Jadran).