Izložba „Putnici“
Izložba „Putnici“ prati putovanja ljudi i predmeta od kolonijalnih vremena do suvremenosti te propituje okolnosti u kojima je nastala Zbirka izvaneuropskih kultura.
U uvodnom dijelu izložbe ukazujemo na povezanost kolonijalizma sa stvaranjem nacionalnih muzeja, zbirki predmeta izvaneuropskih kultura i počecima etnologije i kulturne antropologije kao znanosti. U središnjem dijelu istaknuti su pojedini donatori Zbirke čime se ukazuje na povijesne kontekste u kojima su djelovali i stvarali svoje zbirke. Posjetitelji mogu, između ostaloga, saznati kakva je veza Dragutina Lermana s kolonijalnim projektom belgijskog kralja Leopolda II; što je Tibor Sekelj radio u Australiji, a što na Aconcagui, najvišem vrhu Južne Amerike; što su Joža i Renata Horvat donijeli s Papue Nove Gvineje na svom jedrenjaku Besa; što povezuje Milku Trninu i američkog kolekcionara Williama Bigelowa.
Na kraju, a kao kontrapunkt istraživanjima izvaneuropskih kultura, predstavljena su suvremena etnografska istraživanja znanstvenog projekta ERIM – Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji Europske unije (2020.-2024.) financiran od Hrvatske zaklade za znanost pri Institutu za etnologiju i folkloristiku.
Izložba je otvorena do 28. studenoga 2027.
opširnije o izložbi
Izložbom želimo predstaviti Zbirku izvaneuropskih kultura Etnografskog muzeja, prateći putovanja ljudi i predmeta od kolonijalnih vremena do suvremenosti.
Začeci Zbirke sežu u sredinu 19. stoljeća u tadašnji Narodni muzej u Zagrebu, osnovan u vremenu Hrvatskog narodnog preporoda. Tada su u Europi osnovani brojni muzeji s ciljem definiranja nacionalnog identiteta. Predmeti hrvatske materijalne i nematerijalne kulture trebali su svjedočiti o bogatom kulturnom naslijeđu, a građa izvaneuropskih kultura postaviti Hrvatsku uz bok velikih europskih kolonijalnih sila. Hrvatska je imala dvostruku poziciju u globalnim procesima. Dok su na Zapadu na nju gledali kao na egzotičnog Drugog, lokalna je sredina, preuzevši kolonijalne kulturne stereotipe, slično gledala na izvaneuropske narode i njihove kulture.
U uvodnom dijelu izložbe ukazujemo na povezanost kolonijalizma sa stvaranjem nacionalnih muzeja, zbriki predmeta izvaneuropskih kultura i počecima etnologije i kulturne antropologije kao znanosti. Odnos muzeja i kolonijalizma već je duže vremena središnja tema u muzejima diljem svijeta pa tematiziramo neke od pristupa izlaganju i odnosa prema kolonijalnom naslijeđu. Dok se stariji dio Zbirke može izravno s njime povezati, dio predmeta skupljenih u drugoj polovini 20. stoljeća treba sagledavati u okvirima jugoslavenske antikolonijalne politike i Pokreta nesvrstanih. Istaknuvši pojedine donatore željele smo ukazati na povijesne kontekste u kojima su djelovali i stvarali svoje zbirke što otvara brojne teme za rasprave tijekom trajanja izložbe.
Kao kontrapunkt istraživanjima izvaneuropskih kultura, predstavljena su suvremena etnografska istraživanja znanstvenog projekta ERIM – Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji Europske unije (2020.-2024.) Hrvatske zaklade za znanost pri Institutu za etnologiju i folkloristiku.
Radom na Zbirci postajemo svjesni neophodnosti uključivanja pojedinaca, zajednica, udruga i institucija iz zemalja otkud potječu predmeti. Preduvjeti za suradnju su transparentnost i dostupnost Zbirke, na čemu se intenzivno radi posljednjih godina.
Izložbom želimo potaknuti širu raspravu o načinima interpretiranja i izlaganja Zbirke, o njezinoj društvenoj relevantnosti i budućnosti.
Autorica izložbe:
Marija Živković
Stručna suradnica i autorica uvodnih tema i cjeline „Nesvrstani“:
dr. sc. Aida Brenko
Dizajn likovnog postava:
Studio Hrvatin
Autorica cjeline „Globalno putovanje ljudi i stvari“:
Mareta Kurtin
Autori cjeline „Epilog: neželjeni“:
dr. sc. Marijana Hameršak, dr. sc. Bojan Mucko, dr. sc. Mojca Piškor i dr. sc. Iva Pleše
Lektura:
Božena Bunčić
Prijevod na engleski:
Juraj Šutej
Edukativni programi:
dr. sc. Željka Jelavić, Anastazija Petrović i Silvia Vrsalović
Marketing i odnosi s javnošću:
Ivana Lušić
Preventivna konzervacija građe i tehnička realizacija:
Mihaela Grčević, Kristina Matković i Ivana Prodan
Tehnička realizacija:
Davor Filipčić, Mislav Šemeš, Darijen Paša, Ljiljana Vilus Japec, Adrijana Gašparić i Marijana Najjar
Animirani film o Dragutinu Lermanu
Scenarij i režija:
Damjan Roce
Animacija:
Zanimacije
Zvuk:
Surogat
Glasove posudili:
Ivana Bolanča, Ivan Simon i Sven Šestak
Izložbu su omogućili Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH i Hrvatska turistička zajednica























