Izložba “Na izmaku svitanja”

22.10.2025. – 30.11.2025.
19:00h
Etnografski muzej, Zagreb

 

Povodom obilježavanja 106. rođendana Etnografskog muzeja zadovoljstvo nam je pozvati Vas na otvorenje izložbe Na izmaku svitanja kustosica Što, kako i za koga / WHW i Ane Kovačić. Izložba predstavlja umjetničke intervencije renomiranih autora u postav Etnografskog muzeja te se bavi fluidnijim koncepcijama zajednica, identiteta i kolektiva. Izložba je otvorena od 22. listopada do 30. studenog 2025. godine.

opširnije o izložbi

Umjetnici: Majd Abdel Hamid, Kent Chan, Nolan Oswald Dennis, Sharon Hayes, Tea Kantoci sa selmom banich, Nikom Pećarinom i Annom Javoran, Belinda Kazeem-Kamiński, Onyeka Igwe, Glorija Lizde, Alban Muja, Nii Kwate Owoo, Fette Sans, Miloš Trakilović

Više o izložbi: Naslov izložbe Na izmaku svitanja stih je koji se ponavlja kroz prozno-poetsku poemu Bilježnica povratka u zavičaj Aiméa Césairea (1913.-2008.), pjesnika i političara s karipskog otoka Martinika, bivše francuske kolonije koja je od 1946. prekomorski departman Francuske. Eksplozivna kritika francuskog kolonijalnog sustava,Bilježnica povratka u zavičaj je poema pobune i slavlja crnog identiteta objavljena 1939., čitana i slavljena u internacionalnim krugovima francuskih nadrealista i intelektualne ljevice, te smatrana himnom afričke dijaspore i središnjim tekstomliterarnog, kulturnog i političkog pokreta Négritude koji je branioafričke kulturne vrijednosti obezvrijeđene kolonijalnim i postkolonijalnim sustavom.

Césaire je ključna figura među radikalnim karipskim intelektualcima čija je praksa oblikovana iskustvom ropstva, kolonijalizma i dekolonijalne borbe. Césaireovo značenje u međunarodnim antikolonijalnim pokretima učvrstio je njegov političko-poetski tekst Diskurs o kolonijalizmu, taj ‘gotovo pa manifest trećeg svijeta’ kako ga naziva Robin D. G. Kelley. Objavljen 1950. godine, nakon fašizma i nacizma koji su Europu ostavili u ruševinama, u trenutku kada se carstva počinju urušavati i sviće doba dekolonizacije, to je tekst koji pokazuje kako kolonijalizam utječe i uništava kolonizirane, ali i kolonizatore, te povlači izravnu vezu između logike kolonijalizma i uspona fašizma, pokazujući kako je fašizam bio toleriran i legitimiziran sve dok se primjenjivao na neeuropske narode. Ono što se tada činilo kao provokacija, danas postaje ključni uvid suvremenih borbi za oslobođenje i pravdu.

Kao naslov izložbe, stih Na izmaku svitanja sugestivan je za sadašnji trenutak upućujući na osjećaj završetka nečega što je već u prošlosti i više ne donosi nikakvo obećanje, ali i osjećaj početka nečega čiji je oblik još uvijek nejasan. Povijest antikolonijalne borbe, ključna za samorazumijevanje i politiku socijalističke Jugoslavije, danas je uglavnom zaboravljena i odbačena. Jedna epizoda iz te povijesti potaknula nas je na izložbu koja kreće od Césairea koji je počeo pisati Bilježnicu povratka u zavičaj u Šibeniku, gdje je proveo nekoliko dana ljeti 1935. na poziv lingvista Petra Guberine, kolege s kojim je studirao na Sorbonni. Obojica studenti iz dalekih provincija, obojica siromašni, sprijateljili su se i zadržali prijateljstvo do kraja života.

Postoji više verzija njihovog susreta, no ono što se pojavljuje kao njegova važnost nije neka konačna verzija ili interpretacija, već način istraživanja izgrađen oko anegdota i osobnih veza, životnih iskustava i susreta, improvizacije i političke solidarnosti, što je pristup od kojeg polazi i izložba Na izmaku svitanja. Smještena unutar Etnografskog muzeja, institucije utkane u kolonijalno naslijeđe, izložba Na izmaku svitanja nudi kritički pogled na pitanja pripadnosti, naslijeđa i kolektivnih identiteta, gradeći zamišljenu kartografiju veza i razmjena, povezanosti i presjecišta kroz vremena i prostore. Danas kada je veza između rasizma i fašizma očita na mnogim mjestima u svijetu, izložba Na izmaku svitanja udaljava se od pojma ‘jedinstvenih korijena’ prema višestrukim oblicima pripadnosti i potencijalnim solidarnostima. Kao intervencija u etnografski muzej, instituciju u kojoj se oblikuju, ali i osporavaju obrazovne i kulturne reprezentacije, izložba se bavi fluidnijim koncepcijama zajednica, identiteta i kolektiva te stavlja u fokus konstitutivnu dinamiku ‘kulture’ i temeljnih mitova koji je održavaju.

Producent izložbe: Petar Sarjanović

Zahvaljujemo Etnografskom muzeju i svim zaposlenicima na velikodušnom ustupanju prostora i vremena, te na pomoći pri realizaciji ove izložbe.

Izložba je otvorena do 30.11.2025. u radnom vremenu Etnografskog muzeja, Trg Mažuranića 14, Zagreb

utorak – petak 10 – 18h

subota – nedjelja 10 – 13h

Podrška:

Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba

Hrvatski audiovizualni centar – HAVC

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Zaklada Kultura Nova

Sponzori:

Beton Lučko

Pinky-S

Što, kako i za koga / WHW

17:30h razgovori s umjetnicima – Majd Abdel Hamid i Miloš Trakilović (Pedagoška radionica na 2. katu, na engleskom jeziku) Etnografski muzej

𝓝𝓪 𝓲𝔃𝓶𝓪𝓴𝓾 𝓼𝓿𝓲𝓽𝓪𝓷𝓳𝓪

Lana Cvetko, Paula Dunatov, Leonarda Fofić, Marta Milinović, Ana Šimunović, Iva Žepina

Intervencija klase Davida Maljkovića, Odsjek za slikarstvo, Akademija likovnih umjetnosti Zagreb

• Otvorenje: SRI 26/11/2025, 19h, Etnografski muzej Zagreb •

Ova se intervencija može čitati na različite načine – kao interpolacija, studentska radionica, ili izložba unutar izložbe nastala kroz razgovore WHW-a i Davida Maljkovića o postavu Etnografskog muzeja u Zagrebu i izložbi Na izmaku svitanja koju su kustosice WHW-a i Ana Kovačić u ljeto 2025 pripremale za stalni postav muzeja. Na sudjelovanje u izložbi Na izmaku svitanja Maljković je pozvao studentice studija slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti, Lanu Cvetko, Paulu Dunatov, Leonardu Fofić, Martu Milinović, Anu Šimunović i Ivu Žepinu, kako bi se praksa umjetnica najmlađe generacije stavila u suodnos s kontekstom hrvatskih muzejskih institucija i sa samom izložbom, ali i kako bi se kustosicama izložbe otvorila mogućnost za drugačiji susret s vlastitom metodologijom i uključivanjem umjetničkih radova u izložbu. Umjetnice nisu pozvane da direktno reagiraju i odgovaraju na građu muzeja ili na radove umjetnika i umjetnica insertiranih u zbirku muzeja kroz izložbu Na izmaku svitanja, već da na aktivan i angažiran način promišljaju pozicioniranje svog umjetničkog obrazovanja i svog rada u sadašnjem trenutku i u sklopu institucionalnog umjetničkog sustava u Zagrebu, i šire. No ipak, sve su osmislile i izvele nove radove za njima zanimljive specifične lokacije i situacije unutar stalnog postava Muzeja, te se na neki način sve bave kontradikcijama koje nastaju u dodiru tradicionalnog i suvremenog konteksta i identiteta.

Izložba 𝓝𝓪 𝓲𝔃𝓶𝓪𝓴𝓾 𝓼𝓿𝓲𝓽𝓪𝓷𝓳𝓪 može se pogledati do 30.11 u radno vrijeme Etnografskog muzeja:

Utorak–petak: 10–18h

Subota–nedjelja: 10–13h

Zahvaljujemo Etnografskom muzeju i svim zaposlenicima na velikodušnom ustupanju prostora i vremena, te na pomoći pri realizaciji ove izložbe.

Podrška:

Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba

Zaklada Kultura Nova
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

galerija otvorenja

galerija postava