Budi novi svijet: identitet nije zadan — on se pregovara
Program Budi novi svijet 15. i 16. travnja u Etnografskom muzeju u Zagrebu kroz filmove Zečji nasip i Kosa slobode otvara prostor mladima za kritičko promišljanje identiteta, tijela i društvenih normi, uz sudjelovanje Europskog parlamenta i Veleposlanstva Kraljevine Belgije.
Program:
Srijeda, 15.4.2026.
Budi novi svijet u Etnografskom muzeju: mladi otvorili prostor istine, pitanja i slobode
U Etnografskom muzeju održan je prvi dan programa Budi novi svijet, koji je potvrdio zašto je ovaj projekt postao jedno od rijetkih mjesta gdje mladi zaista progovaraju.
Učenici Prve privatne gimnazije bili su aktivno angažirani, postavljali pitanja, ulazili u raspravu i pokazali iznimnu razinu interesa i zrelosti u promišljanju kompleksnih tema identiteta, odnosa i društvenih normi.
Nakon projekcije filma Zečji nasip (2025, 88 min), redateljica Čejen Černić Čanak otvoreno je odgovarala na pitanja koja su ih zanimala – o procesu nastanka filma, društvenim reakcijama i osobnim dilemama koje su pratile njegov razvoj.
Razgovor su moderirale Danijela Stanojević, koja je učenike vodila kroz slojeve filma i njegovo značenje, te dr. sc. Željka Jelavić, koja se aktivno uključila u diskusiju, posebno u segmentima koji se tiču identiteta, društvenih očekivanja i kulturnog konteksta.
Ono što se dogodilo u prostoru muzeja bilo je više od razgovora — mladi su se otvorili, javljali za riječ bez zadrške i osjetili da su pozvani govoriti. Upravo to jest iskonska filmska umjetnost: trenutak u kojem film postaje prostor susreta, a ne samo gledanja.
Film Zečji nasip pokazao se kao iznimno snažan alat za srednjoškolsku publiku. U središtu je priča o ljubavi i zajednici, ali i o stereotipima, odnosima i predrasudama koje oblikuju naš svakodnevni život. Film je tijekom svog nastanka prolazio kroz društvene dileme, a jednako tako i danas izaziva reakcije — uznemiruje, ali i oduševljava.
Upravo kao i naši identiteti.
Naša različitost nekima je prihvatljiva, a nekima neprihvatljiva — i upravo u tom prostoru napetosti nastaje dijalog koji ovaj program otvara.
U sklopu razgovora otvorena je i tema Ženskog filmskog festivala kao prostora u kojem se stvaraju novi identiteti — kroz žensko autorstvo, zajedništvo i međusobnu podršku.
Posebno je istaknuta i povijesna veza Centra za ženske studije s prostorom Etnografskog muzeja, gdje su se razvijali prvi programi ženskih studija u Zagrebu. Kroz taj kontekst, muzej se ponovno potvrđuje kao mjesto znanja, otpora i artikulacije ženskog iskustva — prostor u kojem se identiteti ne definiraju unaprijed, već nastaju kroz dijalog, obrazovanje i društvenu praksu.
Na kraju programa sudionici su zajedno razgledali izložbu Moja koža – kultura tetoviranja, čime je dodatno produbljeno promišljanje tijela kao prostora identiteta, zapisa i osobnog izraza.
Četvrtak, 16. 4. 2026.
Dan započinje uvodnim obraćanjem Danijele Stanojević, koja će otvoriti ključne teme: identitet, tijelo i slobodu izražavanja.
Slijedi razgovor u formatu dinamičnog „talk showa“ s gostima:
- Marko Boko, odnosi s javnošću, Europski parlament
- Raphaël Boucquey, zamjenik voditelja misije, Veleposlanstvo Kraljevine Belgije
Kroz interaktivnu raspravu s mladima otvaraju se ključna pitanja:
kako institucije štite prava mladih, gdje počinje i završava sloboda identiteta, kako izgleda diskriminacija u svakodnevnom životu te koliko su institucije zaista prisutne u stvarnosti mladih ljudi.
U fokusu su i teme koje film Kosa slobode (Freedom Hair) snažno otvara:
tijelo kao prostor kontrole i slobode, društveni pritisci, položaj žena, ali i pitanje dvostrukih standarda — osobito za žene koje nose višestruke identitete.
Nakon projekcije filma slijedi razgovor koji moderira dr. sc. Željka Jelavić, u kojem se s učenicima produbljuju teme identiteta, tijela, društvenog pritiska i diskriminacije.
Program završava zajedničkim obilaskom izložbe i neformalnim druženjem, čime se prostor muzeja ponovno pretvara u mjesto susreta, refleksije i razmjene.